autor: Frontal

Ketrin Ešton, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Komisije povodom 8. marta 2014., međunarodnog dana žena je istakla da danas slavimo pravu transformaciju u ženskim pravima, kojoj je svijet svjedok, zahvaljujući i individualnim dostignućima i našem zajedničkom učešću u političkom životu.

“Žene su napravile veliki napredak, ali je još uvijek dug put do svijeta bez diskriminacije na osnovu spola. Svi imaju pravo na jednak pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama i šansu da postanu punopravni učesnici u političkom životu, što je i suštinski element demokratije. Dugoročna stabilnost i razvoj može se postići samo ako se pitanje nasilja i diskriminacije nad ženama riješi.”

Ona je dodala da Evropska unija ostaje posvećena promociji ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena.

“Trenutno Evropska unija finansira oko 200 projekata i inicijativa širom svijeta koje imaju za cilj da pomognu ženama da iskoriste prednost obrazovanja i zdravstvene zaštite, rada i života bez nasilja i diskriminacije, te da preuzmu svoje zasluženo mjesto u društvu. Prava svih žena i djevojaka su univerzalni prioritet za Evropsku uniju i to se ogleda u trenutnim raspravama o okviru za iskorjenjivanje siromaštva i održivog razvoja za period poslije 2015. godine.”

Evropske trendove u osnaživanju prava žena slabo se prate u našem društvu. Iako legislativno i deklarativno svi se zalažu za polnu ravnopravnost, situacija u realnom životu je sasvim drugačija.

Jaz između zakona i prakse

Uvođenje tzv. "ženskih kvota" u Izborni zakon BiH je bio veliki korak ka većoj zastupljenosti žena u političkom životu na svim nivoima, ali njegova dosljedna primjena još uvijek izostaje.

Pa tako u Vijeću ministara BiH i dalje nemamo nijednu ministricu, a pozicije u Predsjednišvu BiH i dalje suvereno drže tri pripadnika iz reda tri konstitutivna naroda - Srbin, Hrvat i Bošnjak.

U Parlamentarnoj skupštini BiH ženama pripada 19% poslaničkih/delegatskih mjesta, a nakon lokalnih izbora 2012. godine, žene su dobile  17,1% zastupničkih/odborničkih mjesta u opštinskim vijećima/skupštinama opština u BiH, a izborile su i čak! pet načelničkih pozicija.

U prilog tvrdnji da je Zakon “mrtvo slovo na papiru” svjedoči i činjenica da su sudske vlasti za sedam godina, od 2003. kada je usvojen Zakon o ravnopravnosti polova BiH do 2007. godine, donijele dvije presude na osnovu Zakona o ravnopravnosti polova! Od toga je jedna presuda kasnije poništena.

Žene u BiH i dalje pokušavaju da nađu svoje mjesto na tržištu rada, da usklade svoje privatne i profesionalne živote, da nadomjeste gubitak nekadašnjih sistema podrške (besplatne jaslice, obdaništa, obrazovanje, porodiljska odsustva...), da dobiju iste plate za isti posao koji obavljaju njihove muške kolege, da ne budu diskriminisane prilikom zapošljavanja i na radnom mjestu, da ne budu otpuštane kada ostanu trudne, da ne budu „otpisane“ kao nepoželjna radna snaga zbog svojih godina, itd.

Dragana Dardić, direktorica Helsniškog parlamenta građana Banja Luka, ističe da od rata naovamo ženske organizacije i grupe u raznim gradovima Bosne i Hercegovine obilježavaju Međunarodni dan žena – 8. mart kroz organizovanje marševa, javnih tribina, konferencija, uličnih akcija, izložbi....

Onda dodaje da će ga žene obilježiti i ove 2014. godine marševima, šetnjama, tribinama, javnim nastupima.

Birtanski Gardijan je napravio svjetsku bazu podataka o položaju žena. Pogledajte ovdje.

„Obilježiće ga, a ne proslaviti, jer nema bogznašta ni da se slavi. Obilježiće ga, a ne proslaviti, jer svrha ustanovljavanja Međunarodnog dana žena nije izgovor za ranije izvlačenje sa posla kako bi se radne kolegice odvele u restoran na iće i piće, uz prigodne, uglavnom trivijalne poklone u vidu keramičkih vazni, jeftinog nakita i satova kupljenih uz popust. Možda bi taj gest izvođenja radnih kolegica u restoran i bio prihvatljiv, da na kraju, iz restorana, prvo ne odu žene žureći kući da skuvaju, operu, opeglaju... Obilježiće ga, jer je Međunarodni dan žena prilika da se sumira šta je postignuto na planu borbe za ljudska prava žena: gdje su žene na političkoj BiH mapi, koja i kakva socioekonomska prava uživaju i koliko su sigurne i zaštićene od nasilja u svojoj kući, poslu, ulici, gradu, državi?“

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović povodom 8. marta je izjavila da je Srpska zrelo demokratsko društvo, što je vidljivo i iz učešća žena u javnom i političkom životu.

Zaključak juče održanog  foruma „Žena i moć: Koliki je stvarni uticaj žena u javnom i političkom životu“ je da Republika Srpska ima reprezantitavn broj žena u javnom i političkom životu, ali da je potrebno i dalje raditi na podršci i povećanju vidljivosti, broja, i uloge žena u političkom i javnom životu, te da se povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena. „Zbog svog istorijskog, ali i aktuelnog značaja, ovaj dan treba da se obilježava dostojanstveno i s poštovanjem u znak zahvalnosti onim ženama koje su se borile za pravo glasa, pravo na rad i bolje radne uslove, pravo na život, pravdu, mir i dostojanstvo za sve“, navedeno je u saopštenju Gender centar - Centara za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske.

Tatjana Inđić, studentkinja prava, borac za ravnopravnost polova; potpredsjednica Mladih socijaldemokrata ističe da u konstantnoj i sveobuhvanoj borbi za ravnopravnost treba da paralelno promovišemo uspjehe žena i borimo se protiv stereotipa i predrasuda.

"Pozicije i broj žena na javnim funkcijama u Srpskoj, počevši od predsjednice Vlade, poslanica i delegatkinja pa do žena na funkcijama u preduzećima, šalje snažnu poruku svim našim ženama u Srpskoj da postoji za žene prostor i podrška. Ono što je za žene u politici često limitirajući faktor, jeste njihova samokritičnost, sklonost da preispituju svoje odluke. No, ovaj limit je u suštini vrlina, koja našoj političkoj sceni nedostaje. To znači da žena razmišlja,” važe” i da tri puta mjeri prije nego odsiječe. Vjerujem da će žene u politici donijeti novu snagu, da će njihova sklonost ka preispitivanju odluka uroditi najboljim rezultatima za Republiku Srpsku. Lično poznajem veliki broj žena, koje imaju lavovsko srce i brilijantan um. Očekujem ih na političkoj sceni, ne samo zbog ravnopravnosti, nego zbog napretka našeg društva."

Ženski pogledi

"Iako je borba za politička, socijalna i ekonomska prava žena počela prije jednog vijeka, ona još uvijek traje. Iako su ženama formalno-pravno data određena prava, moć i dalje ostaje u rukama muškaraca. Povodom Međunarodnog dana žena u čitavom svijetu se organizuju različite aktivnosti, negdje se protestuje i negoduje, a kod nas se sve više gubi osnovni značaj ovog dana i  popularni 8.mart svodi se na slavlje-kolektivne proslave u restoranima, poklanjanje cvijeća, lijepih riječi i gesta. Helsinški parlament građana Banjaluka u saradnji sa nekoliko banjalučkih organizacija organizuje različite aktivnosti kulturnog, obrazovnog, informativnog ali i zabavnog karaktera kojima se nastoji skrenuti pažnja na važnost obilježavanja Međunarodnog dana žena koji u svojoj osnovi ima borbu za politička, socijalna i ekonomska prava žena", istakla je koordinatorica projekta "Žena i pravo danas" Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, Svjetlana Marković.

Aleksandra Petrić, aktivistkinja Fondacije „Udružene žene“ Banjaluka, ističe da je položaj žena u BiH posmatrajući javne politike i zakone, veoma dobar,  a u praksi katastrofalan. “Žene su konnituirano većina u svim statistikama nezaposlenosti u BiH, već godinama, što ukazuje na odsustvo programa usmjerenih na ekonomsko osnaživanje žena. Nasilje prema ženama i djevojčicama je u stalnom porastu, to već neko vrijeme transparentno pokazuju policijske statistike u oba BiH entiteta, a odgovor javnih institucija na ovaj problem je nezadovoljavajući i neefikasan. Kaznena politika za nasilje u porodici je veoma blaga i ne postoji opredjeljenje pravosudnih institucija da se bilo šta promjeni u pravcu stvarne primjene zakona kako bi se zaštitile žene koje su preživjele nasilje i javnosti ukazalo da nulta tolerancija na nasilje prema ženama nije samo parola koja se izvikuje od strane predstavnika i predstavnica vlasti na svim nivoima u BiH na važne datume. U okviru državne administracije postoje institucije u kojima nikada nije bilo žena, kao što je Predsjedništvo BiH.  Problemi i pitanja koja su važna za žene se ne smatraju važnim i nisu prioritetna političkim liderima i međunarodnoj zajednic, što je vidljivo iz činjenice da žena nema u političkim pregovorima o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Na pitanje “Da li se na ravnopravnosti polova sistematski radi u cilju približavanja BiH EU?” Petrović odgovara da formalno pravno da, u stvarnosti ne. “Država BiH će učiniti sve da zadovolji formalne kriterije u tom smislu, ali bez istinske namjere da sve ono što se reguliše zakonima i javnim politikama u svakom momentu garantuje i primjeni u praksi.”

Alma Telibećirević, sarajevska umjetnica kaže da je položaj žena u BiH u rangu sa položajem tzv "ostalih", u prevodu one su nevidljive ukoliko ne urlaju, ne laktaju se…

“Još sam pod utiskom sjajne predstave Selme Spahić "Skupštine" u kojoj se dotiču i položaja žena... jako slikovito, duhovitno ali i oporo istovremeno. Činjenica je da je brojno više žena nego muškaraca u ovoj državi, a pogledajmo gdje su procentualno, u preduzećima, rukovodećim mjestima i sl., da ne govorimo pravo žene da ne rađa, ne udaje se ili sl. U mnogim sredinama ista bi bila shvaćena kao neprilagođena i neprihvaćena od društva.”