autor: Frontal

Budućnost BiH u EU moguća je tek nakon što se postojeća slika stanja promjeni, odnosno kada njeni građani dobiju efikasnije sudove i žive u manje korumpiranom društvu.

Plenarni sastanak Srukturisanog dijaloga o pravosuđu i ostalim pitanjima u oblasti vladavine prava, između EU i BiH održan je 13. i 14. maja u Sarajevu, samo dan prije nego što su prve poplave zahvatile BiH. 

Tako su u sjenci ovih dešavanja ostali njeni zaključci i preporuke. Međutim i prije vanredne situacije koja je proglašena na nivou cijele BiH, prvo RS a onda i Federacije BiH, postalo je vidljivo da i nakon tri godine od uspostave ovog novog mehanizma Evropske komisije stvari se ne odvijaju željenom dinamikom.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je na sjednici koja se održala 13.07.2011. godine donijelo odluku o uspostavljanju Komisije pravosuđa u Bosni i Hercegovini za pitanja strukturisanog dijaloga.

Tri mjeseca kasnije održana je prva sjednica osnovane Komisije na kojoj su osnovne teme bile metodologija rada Komisije te pitanja kao što su uloga i način uključivanja predstavnika pravosuđa u procesu Strukturisanog dijaloga, izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH, Zakona o Sudu BiH, set preliminarnih preporuka sa prvog sastanka Strukturalnog dijaloga.

Savjet je tada istakao da je Strukturisani dijalog jako dobra prilika da se između predstavnika izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti, postigne zajedničko razumijevanje i koncenzus u vezi osnovnih pitanja unapređenja reformskih procesa u sektoru pravde i pronađu najbolji načini razvoja nezavisnog i odgovornog pravosuđa.

Reforme i promjene u konkretnim rješenjima nisu pratile prvobitno iskazanu spremnost svih učesnika. U međuvremenu došlo je i do politizacije samog procesa, koja usporava najavljene promjene. 

Nedavno održani plenarni sastanak u Sarajevu bio je sedmi u nizu, a po prvi put se razgovaralo o borbi protiv korupcije i politikama antidiskriminacije u okviru proširenog dijaloga, s posebnim naglaskom na središnju ulogu pravosudnih institucija u borbi protiv korupcije i omogućavanju građanima da odbrane svoja prava.

Reforma pravosuđa na državnom nivou prioritet

Delegacija Evropske unije je na sastanku Stukrturisanog dijaloga prezentovala preporuke koje u širem obliku su formalno uručene vlastima u BiH. Preporuke naglašavaju da reforma pravosudnog sistema na državnom nivou ostaje ključni prioritet.

Opsežni koraci preduzeti su u pripremi odgovarajućeg zakonodavstva u kontekstu reforme Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kao i Suda BiH.

Evropska komisija je od Suda BiH zatražila do kraja juna sveobuhvatan analitički pregled primjene proširene nadležnosti za procesuiranje krivičnih dijela. 

"Očekuje se da će informacije o broju presuđenih slučajeva i obrazloženjima primjene nadležnosti dati bitne elemente za završetak dugotrajne reforme, uzimajući u obzir tehničke preporuke Venecijanske komisije."

Upućen je jasan poziv na intenziviranje napora za smanjenje zaostataka u rješavanju predmeta ratnih zločina. Naročito bi najsloženije istrage i predmeti „Kategorije II“ transferirani od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Tužilaštvu Bosne i Hercegovine trebalo da budu procesuirani bez daljnjih odlaganja. Kako kažu u EU, pravda za žrtve svih ratnih zločina ostaje ključ nastojanja za pomirenje širom BiH kao i u regionu Zapadnog Balkana.

Evropska komisija je pozdravila nedavno usvojene mjere usmjerene jačanju profesionalizma u pravosuđu, uključujući novi sistem pisanih ispita za sve kandidate za pravosudne funkcije. Povećanje objektivnosti i transparentnosti u njihovom angažovanju na temelju sposobnosti i kvalifikacija je preduslov za efikasnije i ekektivnije pravosuđe.

Strukturisani dijalog – proširena platforma

“Strukturirani dijalog je kao forum za diskusiju o pitanjima u oblasti pravosuđa u kontekstu intergisanja u EU uspostavljen kako bi pravosudni sistem bio dodatno konsolidovan, te kako bi bila osigurana njegova nezavisnost, učinkovitost, nepristranost i odgovornost u skladu sa odgovarajućim standardima EU i acquis-em”, istakli su nam u Direkciji za evropske integracije BiH.

U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2013. godini navedeno je da je „Strukturirani dijalog o pravosuđu dao niz konkretnih i pozitivnih rezultata, uz rastući broj preporuka koje su ili u potpunosti ispunjene ili je njihova realizacija na dobrom putu“.

U vezi sa Strukturisanim dijalogom, komesar za proširenje Štefan File je tokom posjete BiH u februaru 2014. predstavio inicijativu o proširenju sastanaka ovog foruma pitanjima koja se tiču borbe protiv korupcije i diskriminacije. Značaj ovih, kao i pitanja u vezi sa pravosuđem, EU naglašava i time što je uvela praksu da pregovore o pristupanju s državama počinje otvaranjem pregovaračkih poglavlja pravne stečevine EU  23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, sigurnost), koje drži otvorenim do samog kraja pregovaračkog procesa. Primjena ove prakse je počela  pregovorima EU s Crnom Gorom.

Ideja o otvaranju dijaloga nastala je iz opredijeljenosti Evropske komisije da unaprijedi struktuisane odnose o vladavini prava sa potencijalnim kandidatima i prije stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Razlog je jednostavan: pravda ne može da čeka. Kada se radi o pravosuđu, građani zaslužuju najviše moguće standarde. Strukturisani dijalog, stoga, predstavlja priliku: priliku da se garantuje napredak u sektoru bremenitom najvećim izazovima na putu ka članstvu u EU.

Pitanja i odgovori

ŠTA EU OČEKUJE OD SAGOVORNIKA IZ BiH?

Posvećenost jednom cilju: razvoju i konsolidovanju nezavisnog, kredibilnog, djelotvornog, efikasnog, nepristrasnog i odgovornog pravosuđa. Posvećenost metodologiji saradnje: sve ideje ili predložene promjene u pravosuđu prevashodno će biti razmatrane u kontekstu struktuisanog dijaloga. 

KOJE JE GLAVNO PRAVILO DIJALOGA?

Ni Evropska komisija ni EU ne nameću reforme. Struktuisani dijalog je organizovan u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Da bi se postigao dogovor oko adekvatnih reformi, u svakom sektoru, pripadnost procesa, angažovanje i odgovornost lokalnih institucija su od najvećeg značaja. Od članova pravosuđa očekuje se da budu angažovani u konstruktivnom, kontinuiranom i tehničkom procesu da bi reformske šeme koje su plod domaćih nastojanja došle do zakonodavca, te da bi se garantovao demokratski nastavak rada na njima.

KO ODREĐUJE DNEVNI RED DIJALOGA?

Dnevni red se utvrđuje zajednički sa različitim akterima u procesu reforme pravosuđa. U dužem periodu prije plenarnih sastanaka u okviru struktuisanog dijaloga, Evropska komisija predlaže listu tačaka dnevnog reda institucijama BiH na način uobičajen kod organizovanja pododbora: preko Direkcije za evropske integracije. Nakon što institucije BiH daju svoje komentare i prihvate prijedlog Komisije, Komisija utvrđuje stav EU o svakoj tački dnevnog reda. Stav EU je rezultat konsultativnog procesa između Evropske komisije i relevantne geografske radne grupe pri Evropskom savjetu (COWEB). U okviru ovog foruma, svih 27 država članica EU analizira teme dnevnog reda, razgovara o informacijama i analizi, koje predlaže Komisija, i usaglašava se o “stavovima” i “zaključcima” za svaku relevantnu tačku. Stav EU se utvrđuje tek u ovoj fazi. Pitanja koja iznese EU na plenarnim sastancima EU, dakle, predstavljaju ne samo tehnički stav Evropske komisije, nego i mišljenje koje dijeli EU i 27 država članica.

ŠTA JE NEOPHODAN USLOV ZA USPJEH DIJALOGA?

Dijalog može dati rezultate samo ako su prijedlozi i odluke doneseni na odgovoran način. On predstavlja najpogodniji forum za kanalisanje bojazni i razgovor o predloženim promjenama, utvrđivanje problema i nedostataka i postizanje rješenja. Dijalog se bavi obezbjeđivanjem nezavisnosti, stručnosti i odgovornosti pravosudnog sektora korz jačanje pravosudnih institucija na svim nivoima. Depolitizovanje debate o pravdi jedini mogući način da se obezbijedi trajna nezavisnost pravosuđa.