Tako izgleda život Dejva Espreja, koji je jedan od nove grupe ljudi – biohakera, opsjednutih da sebe učine bržim, pametnijim i snažnijim. 

Oni doslovno primjenjuju najnovija znanja iz oblasti medicine i tehnologije, vjerujući da time mogu usporiti starenje, unaprijediti svoje fizičke i mentalne performanse i produžiti život. Esprej se pridržava smjernica ekstremne verzije paleo dijete, bez laktoze, koja dobija sve više pristalica. 

“Procvat na polju visokih tehnologija je prilično dosadan ako imamo u vidu šta se zbiva sa biohakovanjem”, kaže Esprej. 

“Biohakovanje je umjetnost preuzimanja kontrole nad sopstvenom biologijom. To činite tako što mijenjate vaše okruženje, ali i vas iznutra”. 

On trenutno u Los Anđelesu drži drugu godišnju konferenciju posvećenu ovoj temi, čiji je cilj da “običnim” ljudima predstavi “budućnost tehnologija biohakovanja”. 

On čak ima i firmu koja prodaje najnevjerovatnije uređaje čiji je cilj da tijelo u što kraćem roku učine što "savršenijim". 

Esprej je postao zavistan od te ideje, nakon što ga je vođenje sopstvene softverske kompanije učinilo bogatim, ali nesrećnim. 

Dostigao je 130 kilograma i "lutao zamagljenih misli svakog dana". 

Dao je više od 300.000 dolara da “hakuje” svoje tijelo, a sada vodi carstvo u kom podučava sljedbenike o novom načinu života. 

Takođe, on nudi i bizarne proizvode i preparate, kao što  je respirator, koji ljudima omogućava da dišu poput sportista i vibrirajuće ploče za koje tvrdi da su ih izmislili ruski kosmonauti, kako bi pomogli ljudima da dostignu više mentalno i fizičko stanje. 

“Novi način da postanete savršeniji je da prikupite podatke i radite tačno ono za šta se već zna da funkcioniše. Mnogi ljudi rade stvari koje ne djeluju i nastavljaju s tim, jer nisu postigli kontrolu. Oni nemaju tehnologiju da sebe treniraju i rade stvari na mnogo brži način”, kaže Esprej. 

Njegov tipičan dan počinje iščitavanjem izvještaja o spavanju, jer tokom noći uređaji prate njegov puls, temperaturu i kretanje. Slijedi pola litra “bulletproof” kafe i doručak sačinjen od masti, povrća i proteina. 

“Ne obraćam više pažnju na hranu. To me oslobađa. Ne primjećujem hljeb, čak ni kad jedem najsočniji komad slanine. Kao čovek koji je nekada imao 130 kilograma, mogu reći da je to veliki pomak”, kaže on. 

Kontroverzni dio njegove dnevne rutine je uzimanje lekova, poput metformina, koji uzimaju i pacijenti sa dijabetesom i providgila (za narkolepsiju), kako bi podstakao rad mozga i ostao fokusiran. 

Njegova filozofija, koja nema nikakvu podršku ljekara, dobija sve više pristalica. 

Stručnjaci upozoravaju da uzimanje lijekova na “svoju ruku” nikad nije dobra ideja.

Dr Liz Marls sa Kraljevskog koledža u Australiji kaže da su takvi lijekovi s razlogom pod kontrolom i da svako ko ih propisuje, mora dobro da poznaje biologiju. 

“Kada propisujemo lijekove, mi vagamo koristi naspram rizika. Očigledno je da ako ste bolesni i imate dijabetes, koristi su mnogo veće od rizika, ali ako vam je dobro i lijekove uzimate iz nekih drugih razloga, sve se mijenja”, kaže ona. 

Osim toga, nutricionista Suzi Barel kaže da ne postoje jasni dokazi da je ishrana bogata mastima dobra za zdravlje i da je važno razmisliti o održivosti nekog režima ishrane, prije nego što počnemo da ga se pridržavamo. 

“Najjednostavnija dijeta je ona koja smanjuje ugljene hidrate, kako bi bio kompenzovan nedostatak fizičke aktivnosti i to u korist svježeg voća i povrća, što je u osnovi mediteranski način ishrane”, kaže ona. 

“Osnovna premisa je da dnevno treba unositi sedam do deset porcija svježeg voća i povrća, malu količinu integralnih žitarica i mnogo nemasnih proteina, bijele ribe, male količine mliječnih prerađevina i fokusirati se na dobre masti. U takvoj ishrani treba maksimalno ograničiti unos prerađenih namirnica”, kaže Barel. 

Ona takođe smatra da dugoročno svakodnevno praćenje šema spavanja, kalorija i vježbanja može biti korisno, ali ne smije da vam preuzme život. 

“Mislim da je potrebno mnogo više svijesti o tome kako živimo, ali to ne smije da se pretvori u opsesiju”.

Izvor: b92