Svijet

Svi problemi ruske ekonomije

Ministarstvo ekonomskog razvoja Rusije korigovalo je predviđanja za 2014. sa očekivanih 1,1 odsto rasta praktično do stagnacije, dok najpesimističnija predviđanja nezavisnih stručnjaka najavljuju recesiju ruske ekonomije u narednih nekoliko godina. Svi su saglasni da je novonastala geopolitička situacija samo produbila već postojeće strukturne probleme ruske privrede.

Na investicionom forumu "Rusija zove!", održanom protekle nedjelje u Moskvi, sve oči su bile uprte u predsjednika Vladimira Putina, koji je "umirivao" investitore, govoreći da Rusija želi da bude jaka, slobodna zemlja, otvorena za ceo svet. Putin je naglasio da vlast radi na stvaranju povoljne poslovne klime i napomenuo da su sankcije privremena pojava. Predsjednik je ponovio da će sankcije samo stimulisati razvoj domaće proizvodnje kroz ulaganja u agrarni sektor.

Međutim, diskusija među drugim učesnicima foruma je, takođe, bila veoma sadržajna. Zabrinutost investitora, ali i predstavnika državnih korporacija zbog "mračnih" predviđanja spojila je i dva najveća predstavnika bankarskog sektora – Zberbanku i VTB, dok je govor predsednika Zberbanke Germana Grefa na ovom susretu postao popularan i na društvenim mrežama, jer je, kako mnogi smatraju, najbolje izrazio osnovne probleme sa kojima se bori Rusija.

Gref je uporedio aktuelno stanje sa poznim SSSR-om, gdje se ne poštuju osnovni ekonomski zakoni, te je dodao da se "sav naježi" kada čuje radost zbog smanjenja uvoza, jer, iako je bez nekih prehrambenih proizvoda moguće živjeti, proizvodnja u Rusiji je ipak u velikoj mjeri bazirana na uvozu.

"Kada nastaje vrijeme vjetrova, ne treba postavljati ograde, već vjetrenjače", rekao je Gref i napomenuo da glavni problemi ostaju monopol i neefikasnost upravljanja, kako državnog, tako i korporativnog. Predsjednik Zberbanke je naveo i da je neophodno uzeti za primjer Kinu, koja umije da stvori dobre uslove poslovanja.

Rast BDP-a Rusije 2012. godine iznosio je 3,4 odsto, a 2012. tek 1,3 odsto, dok su procene za 2014. godinu 0,5 odsto, sa usporavanjem do čak 0,1 odsto u posljednjem kvartalu ove godine.

Koliko god značajni bili strukturalni problemi, Ministarstvo ekonomskog razvoja usporavanje rasta u korigovanoj prognozi prije svega objašnjava geopolitičkom situacijom – zabrana pristupa zapadnim finansijskim tržištima dovešće do smanjenja investicija, dok će zabrana uvoza pojedinih proizvoda dovesti do rasta cijena, navodi se u izvještaju tog ministarstva.

Ukoliko ne bude bilo nikakvih izmjena, u 2015. godini rast će prema prognozama Ministarstva iznositi 1,2 odsto.

Drugi razlog za zabrinutost izazivaju cijene nafte i gasa, koje su znatno pale za posljednjih nekoliko mjeseci, dok obustava isporuke gasa Ukrajini dodatno pogoršava pokazatelje spoljne trgovine.

Rusi nemaju razloga da se nadaju ni osjetnom rastu realnih zarada u naredne tri godine, što će dovesti do pada kupovne moći i potrošnje, koja je bila među značajnim faktorima dosadašnjeg ekonomskog rasta.

Istovremeno, rast cijena i slabljenje rublje već se ne mogu ignorisati. Inflacija će za 2014. godinu iznositi sedam i po umjesto predviđenih šest odsto. Moguć je i rast nezaposlenosti, ali se ne očekuje da će znatno nadmašiti šest odsto radno sposobnog stanovništva.

U ovakvim uslovima, 2015. godine će se mnogo očekivati od Fonda nacionalnog bogatstva, kojem su se već obraćali za pomoć bankari i naftne kompanije. Određeni podsticaj ekonomiji daće i projekat izgradnje gasovoda "Snaga Sibira".

Dobra vijest za proteklih osam mjeseci je rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, za 1,3 odsto. Pri čemu je najveći rast ostvaren u sektoru transporta i opreme, podstaknut potrebom da se zamjeni roba iz uvoza.

Ipak, veliki problem ostaje odliv kapitala.

Očekivalo se da će do 2017. godine taj proces biti potpuno obustavljen, ali Ministarstvo ekonomskog razvoja ocjenjuje da će u slučaju da geopolitička napetost ne bude smanjena odliv biti samo snižen – sa aktuelnih 100 milijardi dolara na 20 milijardi dolara godišnje. Ukoliko se, pak, geopolitička situacija poboljša, mogu se stvoriti uslovi za ponovni rast BDP-a od po tri odsto na godišnjem nivou.

Mnogo pesimističnija predviđanja daju nezavisni stručnjaci. Kako prenosi list Vedomosti, iz Centra za razvoj Više škole ekonomije poručuju da je stagnacija najoptimističniji scenario, dok Rusiju u 2015-2016. najverovatnije očekuje recesija, a pokušaji da se smanji ekonomska zavisnost od spoljnog svijeta mogu dovesti do još značajnijeg zaostajanja ruske privrede.

izvor: RTS

Komentari
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog