Kako su objasnili, do sada je podneseno 10.025 zahtjeva, a prema podacima Odjeljenja za prostorno uređenje, samo do 2007. godine bilo je oko 20.000 bespravno izgrađenih objekata.

U Gradskoj upravi ističu da je od kada je na snazi Zakon o uređenju prostora i građenju iz 2013. godine podneseno 1.075 zahtjeva. Podsjećaju da je po ovom zakonu krajni rok za predaju zahtjeva 24. maj iduće godine. Očekuju da će se broj zahtjeva vjerovatno povećati pred istek ovog roka.

Najviše naknadnih odobrenja za građenje izdato je u postupcima legalizacije, koji su započeli 2008. godine, kada je izdato 2.088 odobrenja. U 2011. izdato je 76, a u ovoj godini 187 naknadnih odobrenja za građenje - rekli su u Gradskoj upravi. Prema njihovim riječima, ne može biti izdata naknadna građevinska dozvola za objekte koji su izgrađeni na zemljištu nepovoljnom za građenje.

Građevinsku dozvolu neće dobiti objekti izgrađeni na klizištima, močvarnim zemljištima i zemljištima izloženim elementarnim nepogodama i poplavama. Pod znakom pitanja su i objekti koji su izgrađeni od materijala koji ne obezbjeđuju trajnost i sigurnost objekta, kao i objekti izgrađeni na površinama javne namjene - kazali su u Gradskoj upravi.

Dodali su da se umanjenje naknada za legalizaciju odnosi na objekte površine do 400 metara kvadratnih pod uslovom da vlasnik tog objekta nema drugu nepokretnost na području na kojem se nalazi objekat koji je predmet legalizacije.

Mještanin naselja Ada Zvonko Pajić rekao je da, iako je izgradio kuću 2008. godine, još nije podnio zahtjev za legalizaciju.

Naravno da svi čekaju posljednji trenutak zbog finansija kojih nikad nije dosta kada se gradi kuća. Fasadu neću ni stavljati, a za građevinsku dozvolu ću vjerovatno morati podići kredit - rekao je Pajić.

Izvor: Glas Srpske