Aiste Lehmann, preduzetnica porijeklom iz Litvanije, prepoznala je ove potencijale našeg tržišta. Ona već 10 godina živi i radi u Banjaluci, a prije nekoliko godina donijela je odluku da uprkos upozorenjima otvori kompaniju u Banjaluci i sada ubire plodove napornog rada. 

 

Sa Aiste smo razgovarali o njenoj uspješnoj kompaniju TIDEA, o preduzetničkim potencijalima, te o projektu „Noć istraživača“ koji je imao veliki uticaj na popularizaciju nauke u BiH.

 

Kompaniju TIDEA sam počela prije četiri godine kao agenciju za konsalting i upravljanje projektima sa ciljem da razvijam projekte koji će širiti uticaj na zapadnom Balkanu, a koji vežu istraživanja, preduzetništvo i okolinu. Tokom ove četiri godine radili smo na nevjerovatnim projektima, lokalnim i međunarodnim i tako smo kompaniju razvili u pouzdanog koordinatora projekata sa sjajnim referencama od strane naših kupaca i partnera. Neke zanimljive činjenice su da je BiH koordinisala pet projekata u okviru programa FP7  (Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj), od kojih je TIDEA koordinisala dva. Pored rada na projektima sa uticajnim istraživačkim centrima i NVO, TIDEA je sada prešla i u razvoj poslovanja i radi sa preduzetnicima i novoosnovanim firmama koje žele postići rast na međunarodnom nivou. 

 

"Noć istraživača" je rođena iz strasti prema nauci. Vjerujem da su istraživanja osnova za ekonomski razvoj, koji je jako potreban BiH. Ova zemlja ima jako loše pokazatelje u regionu kada su u pitanju nauka i inovacije. Glavna pokretačka snaga iza manifestacije „Noć istraživača“ je želja da inspirišemo ljude, posebno mlađe generacije, da krenu na ovaj uzbudljiv put ka istraživanju i stvaranju mogućnosti za naučno-istraživačke radove. Mogu pouzdano reći da uspijevamo u tome. 

 

Prije tri godine ova manifestacija je prvi put održana u Banjaluci. Tada niko nije znao šta da očekuje i došao je iz radoznalosti. Međutim, uspjeli smo zadovoljiti publiku i ponuditi im razne vrste zabave isprepletene obrazovnim elementima. Tokom druge godine, projektu su se pridružila dva partnera - HEIS i Oksfam Italija. Zajedno sa njima organizovali smo „Noć istraživača“ u Sarajevu, a dobili smo jako pozitivne reakcije od publike. Ove godine smo pokrili četiri grada, a Univerzitet Slobomir iz Bijeljine i  Koledž ujedinjenog svijeta iz Mostara su nam se pridružili u edukativno-zabavnim aktivnostima. 

 

Osjećaj ostvarenja i uspjeha se zasniva ne samo na broju gradova i organizacija, koje su nam se pridružile, već po stavu i reakciji učesnika. Vidim veliku promjenu u kvalitetu naučnih projekata od strane naših školskih timova, kao i rastući interes raznih organizacija da pred ljudima predstave svoja istraživanja. U Banjaluci je bilo oko 300 pristalica našeg projekta, a u Sarajevu najmanje 147 istraživača koji su učestvovali u manifestaciji. Prije tri godine ovdje niko nije čuo za promociju nauke, a sada je to jako popularno. Nedavno me policajac zaustavio tokom redovne kontrole saobraćaja, a nakon što me pitao šta radim u BiH rekao je da je čuo za "Noć istraživača". To je dokaz da ljudi sada pričaju o nauci i da su zainteresovani za nju. To je najveći uspjeh za mene. 

 

I dalje radim na istraživačkim projektima, to je moja glavna strast. Razmatram nekoliko prilika pod H2020, posebno kada je u pitanju projekat bratimljenja istrazivačkih centra, izgradnja istraživačkih kapaciteta i komercijalizacija istraživanja kroz SME instrument. Po mom mišljenju, moramo snažno razmotriti inovacione aspekte jer istraživanja sama po sebi ne mogu napraviti dovoljno značajan uticaj na ekonomski razvoj. Potrebni su nam preduzetnici i globalno konkurentna preduzeća koja su zasnovana na kreativnim idejama i dobrom poznavanju industrije. H2020 je savršena kombinacija istraživanja i inovacija, međutim ovaj program je strašno konkurentan jer je otvoren svim organizacijama širom svijeta i na ravnopravnoj osnovi. Tako da, trenutno radimo sa drugim programerima, sponzorima, kako bismo pojačali našu konkurentnost i konkurentnost naših projekata. Jedna takva incijativa je Startup.ba, a koju ćemo pokrenuti sljedeće godine sa ciljem da naš Startup postane glavni centar za pokretanje biznisa u BiH. 

 

 

Moje učešće u predizetničkoj zajednici se zasniva na sljedećem vjerovanju: istraživači će napraviti nova otkrića dok će preduzetnici biti ti koji će riješiti naše probleme tako što će ova otkrića pretvoriti u proizvode i prezentovati ih ljudima. Ja snažno podržavam saradnju između istraživača i preduzetnika, kao i primjenu novih tehnologija u raznim, čak i tradicionalnim industrijama. „Pioneers“ je savršen odgovor za ovo. Ovo je jedan od najboljih festivala u Evropi koji slavi nauku i tehnologije preduzetništva, a koji je stvorio tehnički potkovanu zajednicu koja vjeruje da se budućnost stvara tako što se danas reaguje. 

 

Uključila sam se u cijelu priču kao dio organizacionog tima zajedno sa Arminom Konjalićem. Događaj je počeo panel-diskusijom gdje su gosti Ferid Ajanović (Atlantbh), Ceco Gaković (Ethusio), Haris Čusto (POS sektor) i Nedim Šabić (SEO.ba) diskutovali o strategiji bh. startupa: da li je bolje ciljati lokalno tržište ili rasti kao globalni biznis? Panel je zaključen riječima: "Bitno je stvoriti proizvod, a investitori će doći, lokalni i globalni." Od zanimljivih ideja najviše se istaknuo PharmaPass i osvojio ulaznicu za Pioneers festival u Beču. 

 

Ovo je prvi Pioneers događaj u BiH, ali ne i posljednji. Imamo planove da ovu manifestaciju organizujemo i u Banjaluci, kao i nekoliko radionica i „hackathon“ u 2015. godini, a ciljamo preduzetnike i radnike u IT industriji. 

 

 

Da, često sam na putu. Nisam revolucionarna kada kažem da je umrežavanje ključ uspjeha. Molim vas, nemojte sjediti kod kuće ili u vašoj maloj, prijatnoj kancelariji gdje poznajete svakoga. Izlazite, upoznajte ljude, naučite nešto od njih. Pričajte o svojim idejama i naučite od svojih vršnjaka. Pokušajte prodati vaše poslovne ideje, a pored toga što ćete dobiti korisne povratne informacije možda ćete pronaći partnere i investitore.

 

BiH je veoma slabo zastupljena u bilo kakvim događajima i konferencijama, a ljudi su često lokalno orijentisani. Ja toplo preporučujem da obiđete nekoliko događaja, da osjetite ritam međunarodne zajednice. Izaberite ove događaje mudro i pripremite se strateški: svaki događaj koji posjetite će donijeti nove rezultate. Ako ste ozbiljni u poslu, morate investirati u izgradnju odnosa. Ja sam lično naučila dosta od izuzetnih ljudi koje sam upoznala na ovim događajima, ne postoje knjige koje vas mogu naučiti toliko toga za tako kratko vrijeme.