Naime, poslije još nepotvrđenih informacija o ugovoru RS i Rusije, ali i izjave Milorada Dodika predsjednika RS da ima saznanja i obećanja da „Južni tok” nije zauvijek mrtav, čuju se poruke Energetske zajednice iz Beča, ali i ambasade SAD u BiH ,da je pred BiH devet projekata od regionalne važnosti i da oni uprkos političkim blokadama nisu zaustavljeni. 

 

Najvažniji od tih projekata odnose se na infrastrukturu, to jest gasovod iz Hrvatske ka Brodu i Zenici, zatim konekciju Ploče–Mostar–Sarajevo–Travnik, te konekciju Lička Jesenica – Bosanska Krupa. U Ambasadi SAD rekli su da BiH kroz devet energetskih projekata ima šansu da bude dio gasnog prstena energetske zajednice. SAD kao najvažniji vide projekat gasovodne konekcije BiH sa Hrvatskom.

 

„Ovaj gasovod bi u BiH ulazio u Brodu i išao na jug do Zenice, gdje bi se povezao sa postojećim gasovodom. EU je ranije ponudila finansiranje studije izvodljivosti ovog projekta. Nažalost, ta studija je blokirana zbog unutrašnje politike u BiH”, ističu u ambasadi SAD.

 

Upravo u gotovo istovremenim vijestima o navodnom nastavku „Južnog toka” i ruskim energetskim aranžmanima sa RS, kao i projektima na koje ukazuju u Energetskoj zajednici iz Beča, analitičari vide opasnost od rata oko gasa koji bi svoje posljedice mogao imati i na političkom polju. Posebno je, napominju, zabrinjavajuće to što su svi ti projekti na izvjestan način još na dugom štapu, pa je najveća opasnost u tome da se povede političko sukobljavanje oko projekata koji su u vazduhu. 

 

Kažu da projekti na koje ukazuje Energetska zajednica iz Beča svakako zavređuju pažnju, ali dodaju da ni druge mogućnosti ne treba odbaciti. Po nekim pretpostavkama, već se može naslutiti da će Banjaluka biti više opredijeljena za energetsku saradnju sa Rusijom, dok bi FBiH vjerovatno mogla naginjati saradnji sa Hrvatkom, to jest projektima Energetske zajednice. Nije zanemarljiva, ocjenjuju oni, ni uloga koju će imati novi saziv Savjeta ministara BiH, naročito zbog toga što je Rusija prilično olako najavila da odustaje od „Južnog toka”. Zanimljiv je i stav Petra Đokića, ministra industrije, energetike i rudarstva RS, koji je rekao da će u ovom pogledu RS pratiti Srbiju.

 

„Trošiće se energija na nešto što ko zna hoće li i kada zaživjeti na terenu. Možda je, recimo, hladna otvorenost prema svim tim projektima najbolji politički odgovor. Ko ima želju i novac neka gradi. Za BiH, kao uostalom i za cijeli region, dobro je daima što više ponuda. Međutim, neće biti dobro ako svaka strana u BiH bude imala svog favorita uz nastojanje da minira ’one druge’, što se najčešće i dešava u BiH”, kažu analitičari i napominju da praksa pokazuje da će i na ovim poslovima biti teško zadržati pragmatičnost. Neće biti dobro, dodaju, ni ako veliki igrači cijelom poslu pristupe s ultimatumima.

 

Obrazlažući uticaj velikih zemalja na opredjeljenja onih manjih kada je riječ o gasu, analitičari iz RS kažu da ono što su nekada bili ugalj i čelik, kroz učešće u političkim procesima, danas jeste energija. U tom okviru je, kažu, i gas dio političke priče i obratno.

 

„Dođe li do ugovora sa Rusijom, RS će preko svoje kompanije trgovati direktno, umjesto kao dosad preko BH gasa. Ne treba zaboraviti da je Sarajevo bilo energetski centar odlučivanja i trgovine, što neće biti u slučaju direktne isporuke”, navode oni. Napominju da sve velike države na gas ne gledaju samo kao na sredstvo politike već i sredstvo za sticanje profita.

 

„Jasno, u tom okviru biće mnogo aktivnosti. I ranije je postojao predlog iz SAD da se gas kupuje iz Azerbejdžana ili američkih iz škriljaca, koji je, ruku na srce, prilično skup. Ta bitka odavno je počela. Na političarima je da se opredijele. RS ima dobre odnose sa Rusijom, ali ne smijemo zaboraviti na komplikovanu proceduru odlučivanja u BiH. Tržište energije otvoriće veliku bitku na Balkanu”, mišljenja je Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose.

 

On smatra je da važno odabrati efikasniji i bolji predlog, ali tako što će se sagledati sveukupni odnosi, ne samo politički već, prije svega, oni ekonomski.

 

„Treba pažljivo sagledati ko je veći investitor, u koju proizvodnju, potom obim trgovinske razmjene, ali i mnogo drugih faktora koji ovo važno pitanje izdižu iznadlogike ’kupi–prodaj’. Rusija ima dobre odnose sa većinom zemalja jugoistoka Evrope. To bi moglo da utiče na neke konačne odluke i obračun u ovoj oblasti. Svi će da se služe mrkvom i štapom, samo je pitanje hoće li preovladati mrkva ili štap”, zaključuje Šolaja.

 

Podsjećamo, Milorad Dodik se juče oštro usprotivio planovima EU da gas u taj entitet dolazi iz Hrvatske i založio se da snabdijevanje RS ruskim gasom ide preko Srbije.

 

 

Dodao je da smatra da je to "urota Evropske unije koja ima za cilj da regiju učini zavisnom u snabdijevanju gasom”. 

 

izvor: Politika.rs