Hashtag nije samo jedan od alata koji omogućava sjajnu dvosmjernu komunikaciju s potrošačima ili prostor za njihove impresije, već je do te mjere uticao na modernu pop-kulturu i izražavanje da je Društvo američkog dijalekta 2012. godine hashtag proglasilo riječju godine.

 

Može se učiniti komplikovanim da se princip hashtaga objasni prosječnom korisniku interneta, čije se korištenje svodi na prelistavanje tuđih statusa i otkrivanje ko je s kim u vezi. Nerijetko se desi da generacije u dobi iznad 40 godina uopšte ne mogu dešifrovati sastavljene riječi/frazu iza znaka tarabe pa to prosto smatraju nedostatkom pismenosti.

 

Godine 2007. Twitter je izazvao svijet da se počne odmjereno i ciljano izražavati u 140 karaktera. Već 2009. godine omogućili su da se određeni željeni izraz označi hashtagom, te se klikanjem na tu riječ u stvari pristupa hiperlinku koji prikazuje sve tweetove koji su označeni istim hashtagom. Uskoro je to postalo integralni dio ove platforme.

 

Prvo značajno korištenje hashtaga desilo se kad je buknuo požar u San Diegu u oktobru 2007. godine: sandiegofire. Pokazao se korisnim alatom, s obzirom na to da su u tom trenutku svi oni koji su imali korisne vijesti o povrijeđenima, šteti i bilo čemu drugom vezanom za događaj mogli vrlo lako to podijeliti s ostalima koje to zanima koristeći se upravo hashtagom.

 

Nešto kasnije, cijela pop-kultura se zasnovala na ovom simbolu – poznate ličnosti su počele graditi popularnost, a svoj dio kolača nisu prepustili ni dobro poznati međunarodni brendovi. Međutim, prije plasiranja određenog hashtaga namijenjenog potrebama kampanje i promocije brenda predstoji dugotrajan i mukotrpan proces.

 

 

Iako danas korisnici svakodnevno pod hashtag stavljaju sve što im padne na pamet, kad je u pitanju pozicioniranje brenda na ovoj sceni, potrebno je osmisliti lako pamtljiv i interesantan hashtag, koji će biti poveziv s brendom i neće izazvati konfuzije ili protureakcije. Budite oprezni jer je to mogućnost za potrošače da na najdirektniji mogući način ispolje svoje (ne)zadovoljstvo uz stotine drugih miliona korisnika.

 

Postoje različite vrste hashtagova kojima možete motivisati javnost da se uključi. Kad je riječ o kompanijama, najčešće je to hashtag vezan za ime ili moto brenda, te je opšteprimjenjiv i može se koristiti u svim situacijama pri spomenu kompanije na društvenim mrežama. Jedan od primjera uspješnog korištenja slogana kao hashtaga koji se često upotrebljava među korisnicima jeste primjer KitKat čokoladice. HaveABreak je poznati moto ove kompanije, a korisnici Instagrama i Twittera ga vrlo često koriste pri dijeljenju autentičnih fotografija, te je time postignut visok nivo uključenosti publike, a cilj ostvarivanja dvosmjerne komunikacije dostignut je u punom kapacitetu. Ovaj primjer dokazuje da je vrlo važno detaljno prostudirati kreiranje hashtaga koji će služiti za referisanje, te je vrlo značajno da taj hashtag bude primjenjiv na širem polju djelovanja.

 

U slučaju pojedinačnih kampanja, nerijetko se pokreću hashtagovi koji se populariziraju u vrlo kratkom periodu. Prije puštanja “u eter” korisno je testirati neki hashtag, kako bi se stekao utisak o reakcijama publike. Ova vrsta hashtaga je kratkoročna, međutim ako je uspješna, može imati dugoročniji vijek trajanja. Kampanjski hashtagovi moraju pozivati na uključivanje, te se vrlo često koriste upravo u slučaju nagradnih igara, pri čemu korisnici uz pomoć hashtaga na određenom sadržaju ulaze u krug takmičara. Jedan od najuspješnijih Twitter-računa je definitivno račun Baracka Obame, koji je pokrenuo kampanjski hashtag 40dollars kako bi otkrio mišljenje javnosti o rezanju poreskih obaveza za radnike.

 

Međutim, prosječni korisnici interneta se ponajviše služe trendovskim hashtagovima koji se pojavljuju pokretanjem nekih “vrućih tema”. Oni najčešće nisu pokrenuti od kompanija s ciljem promocije proizvoda ili kompanije uopšteno, ali uspješni marketari će naći način da se okoriste. Korištenjem trendovskog hashtaga omogućava se komunikacija u realnom periodu, status se ažurira, te ga može vidjeti širi krug publike, ne samo fanovi i pratitelji. Jedna od najuspješnijih kompanija u komuniciranju u vrijeme aktuelnih dešavanja je Oreo. Jedan primjer takve komunikacije je u vrijeme Sedmice mode (FashionWeek) kad su iskoristili ovaj trend da promovišu svoj crni keks s parolom: Crno je u modi FashionWeek. Najvažnije u ovom slučaju je da se hashtag iskoristi dok je aktuelan.

 

Posljednja grupa hashtagova nije umnogome korisna pri promovisanju, ali s vremena na vrijeme može doprinijeti popularnosti. Riječ je o hashtagu ispred određene riječi, bilo da je vezana za konkretnu industriju, događaj, životni stil, proizvod ili lokaciju. Može biti koristan pri povezivanju korisnika sličnih stilova ili pri lokaliziranju kampanja: chocolate, BiH.

 

 

Međutim, prije samog pokretanja i otkupa prava na određeni hashtag, treba ga testirati i dobro razmisliti šta je to čime se želi izazvati asocijacija na određeni brend. Mnoge kompanije su iskusile tamnu stranu hashtaga, pa umjesto idiličnih fotografija, zauzvrat su dobile mnogo negativnih kritika na svoju uslugu ili proizvod, koje, kad jednom odu u javnost, ne mogu se povući. Druge su, opet, bile ismijane zbog nesretnih kombinacija riječi koje su izazvale dvosmislenost značenja.

 

Sve u svemu, ovaj alat nikako ne bi trebao biti zanemaren. Lako se izdvojiti i biti primijećen ako se pokrene dobar “hashtag line”. A ko bi pomislio da će taraba koristiti za bilo šta drugo osim za provjeravanje stanja računa na mobilnom telefonu!?