Vlast u BiH je dogovorena, ali ne i formirana. Kako OHR gleda na najnovija zbivanja?

Prošlogodišnji februarski protesti trebali su biti poziv na buđenje političarima u Bosni i Herzegovini i upozorenje da se nešto suštinski mora promijeniti i da građani žele da politički predstavnici koje su izabrali rade daleko više, a ne da se bore isključivo za svoje lične interese i stranačke privilegije. Građani žele da izabrani političari vrše vlast, a ne da bježe od posla. Građani su za rad, a ne za nerad. Iz te perspektive, razočaran sam da su političke stranke u Federaciji izgleda svu svoju energiju od izbora naovamo potrošile na prepirke s koalicionim partnerima o raspodjeli funkcija.

Pet mjeseci nakon izbora, najurgentnije pitanje je uspostava vlasti na svim nivoima. Ova zemlja i njeni građani se sada suočavaju s toliko izazova: svaki dan koji prođe, a da vlast nije formirana, još je jedan izgubljen dan u borbi za bolji život, za zapošljavanje, borbu protiv korupcije i kriminala i za postizanje napretka na putu Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama.

Stagnacija mora biti zaustavljena i to je ono što oni moraju imati na umu kada pregovaraju o raspodjeli poslova u okviru novoformiranih organa vlasti. Tokom ovih razgovora, čini mi se da se ne spominje jedna bitna stvar: lideri su izabrani da bi predstavljali interese građana i radili u službi građana, a ne da ispunjavaju vlastite želje i interese. 

Iz SNSD-a dovode u pitanje legalnost Zvizdića kao predsjedavajućeg nakon što je istekao rok od 35 dana za imenovanje i potvrđivanje novog Vijeća ministara. Da li su u pravu?

G. Zvizdić je službeno potvrđen u Predstavničkom domu kao predsjedavajući Vijeća ministara. Nema ništa u zakonu što bi upućivalo na to da se mandat predsjedavajućeg završava ukoliko se Vijeće ministara ne formira u roku. Ne podrazumijeva se prestanak važenja prava i obaveza predsjedavajućeg.

Dozvolite da vas podsjetim: prije ravno četiri godine, HDZ nije ušao u Vladu Federacije zbog nemogućnosti postizanja dogovora jer je HDZ insistirao na svim hrvatskim mjestima u Vladi FBiH. Sad imamo novi problem, nakon što je dobio sva hrvatska mjesta u Vladi FBiH gospodin Čović želi i jedno srpsko, iako je - po tvrdnjama i SDA i DF-a - najavio ministra iz reda Ostalih? Šta očekivati od koalicije?

Mora se pronaći rješenje za to pitanje. Sramota je da pobjednici na izborima, u vrijeme kada većina građana živi u teškim ekonomskim uslovima, dozvoljavaju sebi luksuz da gube nekoliko mjeseci u razgovorima o raspodjeli funkcija. Iskreno, iznenađen sam da su građani strpljivi toliko dugo.

Zemlje u kojima je ekonomska situacija daleko bolja nego u BiH formiraju koalicione vlade u roku od nekoliko dana ili sedmica, a ovdje, u zemlji s toliko gorućih problema, lideri se ponašaju kao da imaju sve vrijeme svijeta. Očekujem od političkih stranaka koje su stvorile ovu konfuziju oko formiranja Vlade Federacije da situaciju što prije riješe, u skladu s Ustavom. Na Balkanu imamo previše istorije, previše politike, ali, izgleda, imamo i previše vremena za gubljenje.

Gospodin Bevanda je u jednom intervjuu Oslobođenju prošle godine rekao: „Neka nam Incko vrati tablicu dijeljenja!“. Jeste li to uradili?

Mislim da je on to rekao ironično i da se dobro našalio. Nisam se uvrijedio, tako je u politici. Ali bih želio odgovoriti na isti način, ironično i u šali, iako smo u periodu posta. Ja sam, naravno, spreman da vratim tablicu dijeljenja gospodinu Bevandi, ali pod uslovom da je on onda pokloni predsjedniku Čavari kako bi osigurao ispravan broj ministara.

Predstavnički dom Parlamenta BiH je blokiran: poslanici SNSD-a ne dolaze na sjednice. Hoće li OHR reagovati ili pomoći na bilo koji način, jer je očigledno da nema "kazne" za one koji ne ispunjavaju svoje obaveze preuzete voljom birača?

Dozvolite mi da vas podsjetim da ovo nije prvi put da neka stranka prijeti blokadom određenih odluka putem pozivanja na pravila o kvorumu. I ranije smo svjedočili takvim prijetnjama. Stav OHR-a je uvijek isti: stranke moraju osigurati uslove u kojima institucije mogu raditi i donositi odluke bez prekidanja tog procesa. To smo i zvanično rekli, i ranije i sada.

Ukoliko donošenje nekih odluka istinski brine Parlament, a moguće je da za to zaista postoje i legitimni razlozi, rješenja se moraju tražiti putem odgovarajućih institucija. Na primjer, prema Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, pri imenovanjima u nadležne parlamentarne komisije treba se poštovati princip proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, uključujući stranke koje su u opoziciji.

Dozvolite mi da još jednom iskoristim ovu priliku i apelujem na političke stranke da traže rješenja u okviru institucija, što znači da nastave s radom i prisustvuju sjednicama Parlamenta.

U tom smislu, ohrabren sam vijestima da SNSD i druge stranke u Parlamentu razgovaraju u nastojanjima da nađu rješenje za pitanje imenovanja komisija.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će stupiti na snagu: šta to znači za OHR i vaš mandat u BiH?

Prije svega, moram reći da svesrdno pozdravljam ovu mjeru kao važan korak za BiH i njenu budućnost u okviru EU kao stabilne, prosperitetne i mirne zemlje. EU je pružila ruku partnerstva Bosni i Hercegovini i kuca snažno i glasno na kapiji Bosne i Hercegovine. Sada je na novoizabranim liderima u BiH da hitno vrate zemlju na put prema evropskim integracijama. Izabrani predstavnici moraju zamijeniti svoju samodopadnost osjećajem urgentnosti i realizirati očekivane reforme. To je ono što njihovi birači očekuju i po čemu će ih ocjenjivati.

Što se tiče OHR-a, znate da se naša uloga vremenom mijenjala kako bi bila u skladu s putem kojim ide BiH. Primarna vodeća snaga koja stoji iza reformi u Bosni i Hercegovini trebala bi biti privlačna snaga članstva u EU, a ne izvršne ovlasti visokog predstavnika. Ali, budite uvjereni da moj mandat ostaje nepromijenjen. OHR je još uvijek zadužen za implementaciju civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Moja kancelarija će se zatvoriti nakon što budu ispunjeni svi preostali uslovi postavljeni u februaru 2008. godine, koji takođe - i to iznad svega - uključuju pozitivnu procjenu političke situacije u Bosni i Hercegovini. Na Savjetu za sprovođenje mira je da utvrdi kada su ovi uslovi ispunjeni. Ali, dozvolite mi da takođe kažem vrlo jasno: umjesto što prisustvo OHR-a ili Dejton koriste kao stalni izgovor za neuspjehe ili nedjelovanje, neki lideri bi trebali biti pametniji i koristiti prisustvo međunarodne zajednice u BiH za nastojanja da se hitno ubrzaju prijeko potrebne reforme.

izvor: ohr.int