Šmit je rekao da je Njemačka preopterećena zahtjevima za azil sa zapadnog Balkana i da su od ovog mjeseca pokrenute mjere za koje vjeruje da će konačno zaustaviti priliv azilanata iz BiH.

"Optimista sam. Mislim da ćemo kroz smanjenje socijalnih davanja, bržu obradu zahtjeva, a posebno kroz zabrane ulaska u Šengen, uspjeti zaustaviti pristup našem sistemu za azil ljudima iz BiH", rekao je Šmit.

Kako trenutno izgleda situacija sa državljanima BiH koji podnose zahtjeve za azil u vašoj zemlji?

Trenutno imamo 5.100 zahtjeva iz BiH u sistemu. U međuvremenu smo donijeli 4.200 odluka, tako da možemo reći da smo relativno ažurni. Mnogo veći brojevi su, recimo, s Kosova, Albanije ili Srbije. Iz BiH u prosjeku dobijamo između 700 i 800 zahtjeva mjesečno. Iako su ti brojevi manji u poređenju s Albanijom ili Kosovom, ipak su visoki. Pozitivno bude riješeno oko 0,2 odsto zahtjeva. Prisilno smo morali protjerati 370 bh. državljana, a više od 1.100 ih je Njemačku napustilo dobrovoljno.

Kakva je struktura podnosilaca iz BiH, jesu li to marginalizovane grupe, etničke manjine...?

Prema podacima kojima raspolažemo, preko 90 odsto su Romi. Svjesni smo teških okolnosti u kojima ti ljudi žive, ali prema Ženevskoj konvenciji to nije osnov za dobijanje zaštite u Njemačkoj. Međutim, postoje legalni načini za migriranje u Njemačku. Ako vidite statistiku našeg tržišta rada, vi ste na trećem ili četvrtom mjestu ljudi koji legalno useljavaju. Te legalne načine podosioci azila nisu koristili.

Prosječna plata u BiH je nešto veća od 400 evra, a, kako čujemo, ovi ljudi u Njemačkoj dobiju više od 600 evra. Nije li to motivacija da podnose zahjeve iako znaju da nemaju šansu za uspjeh?

Da, svjesni smo toga. I evropske službe su nam potvrdile da su naša davanja prilično visoka i čini se da to pruža određen motiv da se podnose zahtjevi, neko vrijeme ostane u Njemačkoj i onda s novcem vrati kući. Ali pravila su postavljena da se koriste na takav način. Ako ste u Njemačkoj, imate smještaj i određen novčani iznos koji za jednog samca iznosi 143 evra mjesečno. Ako ste s porodicom, onda je to proporcionalno više. Motivaciju da se to zloupotrebljava pokušavamo preduprijediti bržom obradom zahtjeva. Razgovara se o tome da li da se novčana pomoć uskrati i da onima koji su podnosili očigledno neutemeljene zahtjeve bude zabranjen ulazak u zemlje Šengena u trajanju od nekoliko godina.

Jesu li te mjere već usvojene ili su tek u planu?

Već su usvojene i moja služba ih od ovog mjeseca konsekventno koristi.

Da li postoji plan da se potpuno ukine taj novac i da ljudi iz BiH koji planiraju da podnose zahtjev znaju unaprijed da nemaju šansu?

Trenutno razgovaramo o tome da se iznosi smanje, a zahtjeve obrađujemo relativno brzo, tako da više ne postoji taj motiv. Takođe, povećaćemo protjerivanja i sprovodićemo mnogo odlučnije mjere zabrane ponovnog ulaska u Šengen, pa ako budu podnosili i legalne zahtjeve za migraciju, biće odbijeni. Za te ljude više neće biti ni mogućnosti da se legalno zaposle u Njemačkoj, tako da bi trebalo dobro da razmisle i o tome.

Da me ne shvatite pogrešno, ali ovaj problem traje bar dvije godine i možda su moglo ranije biti uvedene te restriktivnije mjere?

U koalicionom ugovoru nove njemačke vlade iz decembra 2013. uneseno je da BiH bude proglašena sigurnom zemljom. Parlamentarna procedura je trajala do novembra prošle godine. Moja služba je nakon toga rješenje donijela relativno brzo. Trenutno još imamo problema s izvršenjima, ali i to smo sad savladali, tako da u dolazećim sedmicama očekujemo još više protjerivanja. Mislim da ćemo time poslati jasan signal da je put ka dobijanju azila u Njemačkoj bez izgleda za uspjeh.

Nedavno ste objavili video o protjerivanjima. Možete li nam opisati kako to tehnički izgleda? Policija dođe i uhapsi ljude...?

Video su objavile kolege iz Savezne policije. Kada podnosilac dobije negativno rješenje, obavezan je da napusti Njemačku. On to može uraditi dobrovoljno. Ako prekrši rokove, policija dolazi po njih tamo gdje su smješteni, odvodi ih ka aerodromu i uz policijsku pratnju šalje kući.

Sarađujete li s našim službama i koliko ste zadovoljni?

Sarađujemo dobro s bh. službama. Koliko možemo vidjeti, vaše vlasti čine sve što je moguće.

Kako se vama čini, da li se zahtjevi podnose spontano ili primjećujete nekakvu vrstu organizovanog djelovanja nekih grupa?

Vjerujem da je to organizovano. Postoje određena lica u Srbiji, na Kosovu, u BiH, koja ljudima daju lažna obećanja i govore im da na ovaj način mogu doći do stalnog boravka u Njemačkoj. Ta lica uzimaju i ono malo što ovi ljudi imaju i stavljaju u svoje džepove. Znamo, na primjer, da autobusi staju na stajališta pored prihvatnih centara, da vozači ljudima uzimaju novac neposredno pred prihvatnim centrima, novac koji im treba da bi zakonski mogli ući u Njemačku. Taj novac pokazuju na granici, a kad dođu u centar novca nema. Sve to govori da se ovdje radi o organizovanom kriminalu.

Ima li nekih hapšenja?

Naša policija ima dobru saradnju s vašom policijom. Posljednja dostupna statistika pokazuje da imamo dvostruko više hapšenja krijumičara nego 2014. godine. Nadgledamo naše granice s kolegama iz Savezne policije veoma intenzivno i tu dolazi do hapšenja krijumčara.

Jeste li optimista da će mjere koje preduzimate biti dovoljne da se problem neopravdanog traženja azila riješi?

Jesam, optimista sam. Mislim da ćemo kroz smanjenje socijalnih davanja, bržu obradu zahtjeva, a posebno kroz zabrane ulaska u Šengen, uspjeti zaustaviti pristup našem sistemu za azil ljudima iz BiH.

Ostaje li mogućnost ponovnog uvođenja viza kao posljednja mogućnost?

I o tome se razgovara u Njemačkoj. Međutim, mislim da bi to nanijelo štetu ljudima koji legalno dolaze u Njemačku. Mi polažemo na evropske vrijednosti - da svi budemo zajedno u ujedinjenoj Evropi, a sloboda putovanja je jedan od najvažnijih preduslova za to. I zato treba da učinimo sve što je moguće drugim mjerama kako bismo zaustavili priliv iz BiH u naš sistem azila.

Izvor: Nezavisne