Sporazum između BiH i Crne Gore je prvi takav u regionu, u kome se od završetka rata svi međusobno spore oko komada zemlje. Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BIH, u Beč će, kaže, otputovati sa olakšanjem.

“Konačno je BIH sama u stanju rješavati problem, s druge strane, moći će informisati predstavnike Brisela sa stanovišta nekoga ko je ono što je obećao i realizovao”, rekao je Čović.

Možda po prvi put, politički vrh BiH usaglasio se oko nekog tako važnog pitanja kao što je granica. Inicijativa SDP-ovog Denisa Bećirevića u Parlamentarnoj skupštini da se Sutorina pripoji BiH, nije dobila podršku.

To, ipak, nije jedini spor oko granice. Sa Hrvatskom je upitno još oko 10 kilometara i to na dva mjesta, kod Kostajnice i kod Neuma. Sa Srbijom još i više – za dužinu granice od 370 kilometara sporimo se takođe na dvije lokacije, oko hidroelektrane na Drini kod Zvornika i u opštini Rudo, gdje prolazi željeznička pruga Beograd-Bar dužine 12 kilometara.

“Nama je želja da što prije i to isto postignemo sa Srbijom i Hrvatskom i ovo je dobar znak, nadam se da ćemo na ovaj način ubrzati pregovore i uskoro to isto potpisati i sa ove dvije zemlje”, objasnio je ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

Samit u Beču će još po nečemu biti “istorijski”. Hrvatski i slovenački premijer, Zoran Milanović i Miro Cerar prvi put će se sastati nakon izbijanja afere “Pirangate” i izlaska Hrvata iz arbitraže oko Piranskog zaliva.

Koliko se odnosi među državama mogu zategnuti zbog neriješene granice, najbolje pokazuju evropske komšije, što uspjeh BiH da se u tako kratkom vremenu dogovori oko razgraničenja, još više uvećava.

Izvor: ATV