S.B. Vi ste voditelj jedne od najgledanijih političkih emisija u Republici Srpskoj. Koliko je zahtjevno voditi „Apostrof“ i da li biste mogli izdvojiti Vama ''najzanimljiviju'' ekipu koja je gostovala u "Apostrofu"?

Ovo je četvrta sezona Apostrofa, političkog talk show-a koji je nastavak, mislim da mogu slobodno reći, uspješnog petogodišnjeg serijala emisije Amplituda. Kroz skoro 350 emisija prošlo je skoro 1000 različitih sagovornika. Zaista nije jednostavno svake sedmice obezbijediti 4 adekvatna sagovornika iz BiH i regiona na različite teme i događaje, a koji su obilježili sedmicu i koje apostrofiramo, odnosno analiziramo iz svih uglova. Naravno da je zahtjevna i priprema. Praktično, morate da pratite svaki dan sve događaje, nema opuštanja i propuštanja, jer kroz apostrofe analiziramo proteklu sedmicu, a na tri teme pokrećemo debatu sa sagovornicima.U suštini  Apostrof je zahtjevan format koji traži kontinuitet.

Bilo je, bez lažne skromnosti, niz zanimljivih ekipa, koje su gostovale u Apostrofu. Trudim se da dovedem aktuelne i interesantne goste, pa je to teško reći. Zasigurno je zanimljiva bila hercegovačka ekipa: Vukota Govedarica, Luka Petrović, Slavko Vučurević, Nebojša Vukanović i Dragiša Sikimić. Uvijek su uzbudljivi dueli Dodik-Bosić, Dodik- Tadić. A u dobrom sjećanju mi je i emiisja u kojoj su učestvovali Aleksandar Vućić, Mladen Ivanić, Fahrudin Radončić i Milomir Žužul. To je bilo prije dolaska SNS-a na vlast, a u toj emiisji je bio upadljiv zaokret, odnosno, novi Vučićev nastup u debatama.

S.B. Koja tema Vam se činila kao najtežom, iz uloge voditelja i moderatora u emisiji i zašto?

Teško je reći da je neka tema teža od druge. Za svaku temu neophodna je ozbiljna priprema i rad. Međutim, teme o ratnim zločinima, stradanjima i događajima iz proteklog rata, uvijek su pune naboja, tenzija, povišene temperature, pa treba voditi računa o svakoj izgovorenoj riječi i baratati dobro provjerenim informacijama, kako ne bsite povrijedili osjećanja bilo koga.

U takvim emisijama, teško je naći mjeru kad sagovornika prekinuti, kad vratiti na temu apostrofa, jer nerijetko u svojoj argumentaciji sagovornici  se vraćaju daleko u istoriju, digresije su neminovne. Svaki prekid ili potpitanje se doživljava, kao sprječavanje iznošenja istine, pa su to delikatne situacije, koje mislim na iskustvo dobro prevazilazim. Ponekad i žestoku diskusiji, da ne kažem svađu, prekidam blokom marketinga, jer drugačije ne vrijedi, niko nikog nažalost ne sluša.

S.B. Upravo u tom smjeru ide moje sljedeće pitanje. Mnogi Vam zamjeraju kako u diskusijama često „upadate u riječ“ svojim gostima. Kako to komentarišete?

E to je dobro pitanje, jer gledaoci mi nekada u mail-ovima postavljaju to pitanje, a i na ulici mi prilaze i između ostalog pitaju me i to. Međutim ima i onih ,koji mi kažu što ih više ne sječem i što ih više ne prekidam  i što im direktno ne kažem da lup...

Mislim da sam djelimično odgovorio i u prethodnom pitanju. Osim toga, nerjetko su sagovornici ekstenzivni, često prave više digresija, a ponekad odlutaju i od teme i pitanja. Šta uraditi , nego ih prekinuti ili potpitanjem ponovo usmjeriti, vratiti na temu. Takođe, s obzirom na četiri sagovornika u emiisji i tri teme-apostrofa, neophodno je dinamizirati diskusiju. Duge elaboracije nisu format ove TV debate. Ako pažljivije pogledate, sada kad samo pokretom tijela, ruke, krenem da prekinem  ili postavim pitanje, već sagovrnik sam počinje da ubrzava i mnogo  efektnije sažme i izgovori misao.

Naravno uz sve to što sam želio da pojasnim, hoću da apostrofiram da sam ja urednik i voditelj ove emisije i da radim onako kako, s obzirom na 24-godišnje iskustvo, mislim da je najbolje za emisiju.

S.B. 15. januara u “Apostrofu” (tema su bili rijalitiji i ''prave vrijednosti'') zauzeli ste jasan stav o promociji nekih ''pozitivnih vrijednosti'' koje je isticala jedna od vaših gošća. Da li ste član pokreta Pozitivna Srpska?

Uvijek sam za jasno i glasno isticanje pozitivnih vrijednosti. Uvijek ću biti za vraćanje sistema pravih vrijednosti, za  promociju obrazovanja i znanja koje mora biti na cijeni, za  nauku i kulturu, koji moraju da dobiju veći primat, a ne da budu na marginama našeg društva.

Pokret Pozitivna Srpska svojim djelovanjem i energijom pokazao je da se ne miri sa apatijom, šundom i površnošću, što nam se nudi u ovom poremećenom sistemu vrijednosti.

Kao takve sam ih zapazio i prepoznao. Sve dok budu na tom nestranačkom, širokom, opštedruštvenom kursu pravih vrijednosti, imaće moju podršku, bez obzira što nisam potpisom potvrdio svoje članstvo. 

S.B. TV duel Dodik – Tadić pred opšte izbore 2014. je digao dosta prašine i o njemu se pričalo mjesecima poslije izbora. Kada  ćete otkriti istinu o dešavanjima  u studiju za vrijeme pauza, odnosno trajanja reklama ovog kontroverznog duela?

Da, u pravu ste, taj TV duel je bio predmet mnogih analiza, pa čak i pitanja da li je odlučio izbore ili nije. I to će ostati velika dilema. U svakom slučaju duel je pun kontroverzi i imao je veliku gledanost i brojne reakcije.

Prije svega drago mi je da sam bio domaćin ovog TV duela, koji nije bilo lako dogovoriti.

Tenzije su bile velike, bližio se vrhunac izborne kampanje. Od samog početka dolaska učesnika debate, u studiju se osjećao veliki naboj, nije bilo ni kurtoaznog pozdrava na početku.

Prvi dio duela, gledaoci su vidjeli. Ali za vrijeme prvog marketinga odvijala se prava drama. O tome nisam pričao godinu dana, a  sad je to sve daleko iza nas, pa pomalo otkrivam poneki detalj. Ono što će za mnoge biti iznenađenje, jeste da je Dodik bio potpuno smiren, a da je Tadić, čim su krenule reklame, počeo da provocira i dobacuje. To je Dodik izdražao 2-3 minuta, bez riječi, ali pošto je marketing trajao i trajao došlo je do verbalnog konflikta. Spriječio sam incident, koji sam jedva uspio da zaustavim i to povišenim tonom, tražeći od režije da prekine reklame i da nastavimo sa emisijom. Mislim da je to dovoljno, a i koga više to interesuje, izbori su iza nas, život i politika idu dalje.

S.B. Kog mladog novinara možete navesti  da je napravio neku ozbiljnu autorsku emisiju u posljednjih pet godina?

Iskreno rečeno, volio bih da ima takvih mladih novinara, ali  ne mogu nikog da izdvojim, ne vidim da je neko nešto napravio, ne vidim emisje, dobre projekte.Ozbiljnih emisija je sve manje, a uglavnom te emisije još uvijek uređuje i vodi  „stara garda“. 

S.B. Kako ocjenjujete situaciju na  ostalim TV stanicama u Srpskoj? 

To je uvijek nezahvalno pitanje, kako  da komentarišem druge, svoje kolege. Ali biću otvoren, najblaže rečeno, ne sviđa mi se što danas vidim u novinarstvu. Nažalost, objektivnost se izgubila, više se ne vodi računa o novinarskoj profesiji, principima i postulatiuma, već se otvoreno, navijački svrstava na jednu stranu, svejedno ovu ili onu uz mnogo spinova i poluinformacija. Medije je nažalost zahvatila spirala pristrasnosti i neobjektivnosti. Dao sam ovaj komentar, iako sam do sada izbjegavao da o tome govorim. Mislim da je najbolji odgovor na to, ono što radim . Dakle, ako radim teme iz RS onda su dva sagovornika iz opozicije, a dva iz vlasti. Ako su teme vezane za BIH, onda u emiisji mora biti zastupljen i pogled iz Banjaluke, Sarajeva i Mostara. A ako su regionalne  tema, kao što je bilo u posljednjem Apostrofu, onda sagovronici, trebaju da budu i iz Beograda, Zagreba, RS i Fedreacije BIH. To nije lako obezbijediti u svakoj emisiji, ali to je jedini pravi put.

Razgovarao: Stefan Blagić