Nakon Bobar Banke, Balkan Investment i Banke Srpske juče je uhapšen i vlasnik Pavlović banke. Da li građani trebaju biti zabrinuti za ove potrese u bankarskom sektoru Republike Srpske?

Radović: Na jučerašnoj sjednici Udruženja bankara BiH utvrdili smo da su banke ostvarile dobre rezultate. Prvo smanjen je udio loših kredita (NPL) u cijelom bankarskom sektoru, drugo ostvaren je rast štednje koja je premašila 10 milijardi KM. To pokazuje da građani imaju povjeranja u bankarski sektor. Treće, prinos na kapital je premašio šest odsto. Banke su angažmanom više od tri i po milijarde kapitala ostvarile profit od preko 200 miliona KM, a to je bitno i za građane i privredu jer je dobit osnova za dalji rast aktive banaka u BiH.

To su dobre stvari, ali da li je opravdan optimizam s obzirom na dešavanja koja sam vas pitao?

Radović: Ovo su izolovani slučajevi. Mi ne znamo prave razloge čitavog dešavanja u vezi Pavlović bankom. Ono što možemo poručiti da je Agencija za osiguranje depozita BiH dobro reagovala u slučaju Bobar banke i štednja građana je isplaćena. Bankarski sektor u BiH ima 22 milijarde KM aktive i ovaj dio kod tih manjih banaka ne može značajno uticati na stabilnost bankarskog sektora.

Da li možemo govoriti o izolovanim slučajevima kada smo imali Bobar banku, Balkan Investment Banku, potom Banku Srpska a sada i Pavlović banka ima loš publicitet?

Radović: Kada vidite organizaciju tih banaka i i njihovu vlasničku strukturu primijetićete da je ona drugačije nego uvećini banaka u BiH. Kod tih banaka se radi o jednom vlasniku, znači ne ulazimo u razloge njihove krize jer su nepoznati, ali je sigurno da veći broj vlasnika dovodi do veće transparentnosti rada banke i lakše se primjenju standardi korporativnog upravljanja. Slabosti iz prethodnog perioda su rezultirale ovim što se desilo. Kod Bobar banke je problem nastao mnogo ranije. Drugo, mi nemamo sistem koji može odogovoriti na takve stvari, a to je da banke imaju poslednje utočište u Centralnoj banci sa aspekta likvidnosti. Nemamo organ koji može reagovati kroz pripajanja takvih banka većim sistemima kako bi se zaštitila baza depozita i klijenata. To je nedostatak sistema, tako da su te banke ostale same i čim dođu u problem one ih ne mogu ih brzo i same sanirati.

Rekli ste da su problemi od ranije, kolika je tu onda odgovornosti Agencije za bankarstvo kao regulatora? Zašto ih nije kontrolisao?

Radović: Ne mogu da procijenim i komentarišem odgovornost regulatora. No, činjenica je da je vrlo teško naplatiti ogromne loše kredite koje smo vidjeli kada je u javnosti objavljena lista kredita Bobar i Balkan Investment banke. Tu je pitanje da li su banke u stanju same brzo izvršiti sanaciju sistema. Agencija nema instrumenata da izvrši sanaciju, osim kao u slučaju Bobar banke da se ide u stečaj ili likvidaciju, što je opet zadnje rješenje ako već postoji mogućnost da se banke saniraju kroz dokapitalizaciju ili spajanjem sa drugim bankama. Treba doraditi zakonske propise koji će bolje propisati šta raditi u konkretnim slučajevima kada se oni dese.

Gdje tu personalna odgovornost. Capital je objavio dio Izvještaja Deviznog inspektorata iz koje se vidi da je sadašnja predsjednica UO Agencije prije toga odobravala loše kredite u Balkan Investment Banci?

Radović: Nisam stigao pročitati taj tekst koji ste objavili. Primijetio sam jedino reagovanje Agencije da nije bilo koordinacije između DI i Agencije i upravo zbog toga nije došlo do identifikacije transakcija koje su dovele do problema u BIB. Tu se radi o grupi povezanih lica i takvoj situacije teško je nešto uraditi jer je novac već napustio BiH. Mi nemamo mehanizam za sprečavanje odliva novca. Potreban je institut koji će prekontrolisati zašto i gdje ide novac iz banaka van države. Treba ograničiti transakcije kada se one vrši na preduzeća van BiH.

Izvor: Capital