Brojač korupcije nevladine organizacije “Akaunt” pokazuje da se svake sekunde u BiH, na razne oblike podmićivanja, izgubi 47 KM. To, praktično, znači da korupcija godišnje odnese skoro 1,5 milijardi KM.

Korupcija u BiH veća je nego u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji, a situacija je jedino gora na samoproglašenom Kosovu.

Stručnjaci upozoravaju da je korupcija, koja je duboko ukorenjena u sve pore društva, jednako ozbiljan problem kao što su nezaposlenost i siromaštvo. Bez ozbiljne borbe protiv korupcije, naglašavaju u nevladinim organizacijama, nema ekonomskog napretka ni ulaska BiH u Evropsku uniju.

Najveći problem je, međutim, što vlast u BiH još nije ni voljna ni spremna da se ozbiljno uhvati u koštac sa ovom negativnom pojavom. Prije svega zbog toga što su upravo lideri ključnih političkih partija ti koji, zbog svojih i interesa ljudi bliskih sebi, koče početak rešavanja ovog problema.

Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender” kaže da je korupcija najviše zastupljena u javnim nabvakama, u okviru kojih se godišnje realizuju 4 milijarde KM.

"S druge strane, Agencija za javne nabavke od 2008. godine, umjesto da suzbija korupciju, donosi odluku o dizanju novčanog cenzusa i druge kojima su samo napravljene još veće rupe u propisima, a korupcija praktično legalizovana", ističe Kecman.

BiH je, kaže on, vjerovatno jedina država u svijetu gdje se preko 70 odsto nabavki provodi netransparetno - direktnim sporazumima i pregovaračkim postupcima bez javnog oglašavanja.

"Napravili smo prijedlog izmjena zakona o javnim nabavkama i za to dobili deklarativnu podršku vodećih parlamentarnih političkih partija na državnom nivou, ali na tome je sve ostalo. Naš prijedlog zakona i dalje stoji u ladici", navodi Kecman.

Upozorava da, bez rješavanja korupcije, nema ekonomskog napretka.

"Država dozvoljava da ogroman novac odlazi u privatne džepove, a borba protiv korupcije ne može da počne bez dobrih zakonskih rješenja koja treba da je spreče", naglašava Kecman.

Portparol organizacije “Transparensi internešnel” Ivana Korajlić kaže da je korupcija uzrok kako nezaposlenosti i siromaštva, tako i svih drugih problema sa kojima se sistem suočava.

"Ona utiče na nedostatak sredstava, proces zapošljavanja, političke dogovore, ekonomske reforme. Zbog ovolikog nivoa korupcije u BiH ,ostali problemi postaju još veći. A ne mogu se rješavati, dok se ne riješi korupcija", ističe Korajlićeva.

Dodaje da u BiH nema volje za unapređenjem zakonskog okvira, kao ni volje da se omogući institucijama da rade svoj posao.

"Strategija za borbu protiv korupcije 2015-2019. samo predstavlja okvir koji, zajedno s akcionim planom, daje niz koraka koje treba preduzeti da bi se ojačali preventivni i represivni mehanizmi. Nažalost, u prvih godinu dana od mjera koje su predviđene jako malo je u potpunosti sprovedeno", kaže ona.

Odgovorni i građani

Za ovaj problem odgovorni su i građani, i to u pogledu sitne korupcije sa kojom se suočavaju.

"Navikli su da sistem funksioniše na koruptivnim osnovama, pa idu s pretpostavkom da je to normalno. Ne vjeruju da će se, ako se suprostave takvom načinu razmišljanja, nešto promeniti, a plaše se i da će trpeti neke posljedice ako prijave korupciju. Zanimljivo je i što, kad je prepoznaju, opet daju legitimitet ljudima za koje je dokazano da su uključeni u koruptivne afere", kaže Korajlićeva.

(EuroBlic)