Ponedjeljak, 21. august 2017.

EU integracije BiH

Korak po korak

Prvi projekat koji se bavi socio-ekonomskim reformama, a pod sloganom „Teško je ali idemo korak po korak“, uključuje šest konferencija o liderstvu u biznisu i socio-ekonomskim reformama koje su se održale u gradovima širom BiH.

Portparol Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović objašnjava koncept i strategiju ovog projekta.

„Pod sloganom "Korak po korak", Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH (EUSR) je održala seriju od šest konferencija o liderstvu u preduzetništvu širom zemlje koje su se fokusirale na priče o uspjehu u poslovnom sektoru i na kojima se razgovaralo o tome kako socio-ekonomska pitanja utiču na poslovne mogućnosti, rast kompanija i ekonomskog razvoja uopšte. U sklopu projekta, EUSR je takođe bio domaćin konferencije "Mladi i preduzetništvo" u Tesliću 15. februara 2017. godine“, objašnjava portparolka.

Ona je dodala i to da su konferencije naglasile fokus poslovnog okruženja kao jedan od najbitnijih i ujedno najranjivijih segmenata društva, te da u tom smislu postoji još mnogo posla za vlasti u BiH.

„Konferencije su pokazale da su glavni prioriteti za preduzeća i građane: reforma obrazovanja, smanjenje poreza na rad, olakšavanje izvoza, smanjenje parafiskalnih nameta i smanjenje poreskog opterećenja na investicije. Na pitanja koja se odnose na poslovno okruženje, više od 90 % sudionika konferencija je istaklo da poboljšanje poslovnog okruženja treba da bude ključni prioritet u njihovom gradu“, izjavila je Milović-Halilović.

Uspješno poslovanje je apsolutno ključno za ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta. BiH ekonomija je počela da raste, i važno je da se nastavi s reformama koje će donijeti konkretna poboljšanja za građane.

BiH je na polovini trogodišnjeg plana sprovođenja Reformske agende, prema svim pokazateljima, u uzlaznoj putanji.

“Uspješno poslovanje je apsolutno ključno za privredni rast, odnosno otvaranje radnih mjesta. Privreda u BiH već bilježi jedan značajan rast, od 3 do 4 odsto godišnje. Građani se pitaju gdje su konkretni pomaci koje bi oni mogli da osjete. To su stvari koje dolaze korak po korak. Ono što je sada važno je da se nastave reformski napori, a mi smo spremni da to podržimo jer želimo da vidimo više trgovine između naših tržišta i više investicija u BiH”, izjavio je Lars-Gunar Vigemark, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH tokom održavanja prve konferencije „Teško je, ali idemo korak po korak“, u Tuzli 15-og novembra prošle godine.

Na sastanku 9.2. 2017. u Banjaluci Vigemark je istakao da je nakon godinu i po dana sprovođenja Reformske agende na svim poljima vidljiv pomak – osim u jednoj stvari: povećanju direktnih stranih investicija.


"Građani su nestrpljivi i sve su to stvari koje su razumljive i koje mogu da shvatim, ali apelujem na sve da se strpimo. Svi pokazatelji su dobri, idu prema gore, osim jednog, a to je procenat direktnih stranih investicija gdje nije bilo zabilježenog rasta. To nije rezultat reformi, već politike i političke nestabilnosti u zemlji", skrenuo je pažnju Vigemark.

Matt Field, šef političkog sektora u Kancelariji specijalnog predstavnika EU u BiH istakao je da pristup “korak po korak” znači da u reformi treba biti strpljiv jer je to dug proces koji ipak, na kraju donosi rezultate.

„Prvu od tri godine provođenja reforme smo prošli i već ima pomaka. Najvažniji se ogleda se u povećanom broju novih radnih mjesta“, istakao je Field.

Koji je recept za uspješno poslovanje na ovim prostorima i uslovima najbolje znaju privrednici. Za Sašu Trivića, Reformska agenda je nešto što je trebalo BiH. Iz svog iskustva ovo govori i smatra da se ona realizuje 80 odsto, ali postoje oblasti koje bi trebalo unaprijediti.

"Mi smo imali u prošloj godini ukidanje nekih poreskih oslobađanja, što se tiče privrede i nastojaćemo da u ovoj godini ubjedimo i MMF i Vladu Srpske i Federacije da se te podsticajne mjere vrate, s obzirom na to da je privreda BiH u tehnološkom zaostatku. Ta finansijska sredstva su privrednici koristili za nabavke novih tehnologija'', rekao je Saša Trivić iz preduzeća "Krajina klas".

Ivan Jurilj, direktor REDAH-a, smatra kako je nemoguće očekivati bilo kakav napredak u bilo kojem segmentu života, a posebno u poslovanju bez finansijske, institucionalne te političke stabilnosti regiona.

„Partnerstvo je ključ uspjeha koji će nam dovesti strane ulagače i motivisati domaće ljude koji imaju novac da ga investiraju“, rekao je Jurilj.

Ipak, direktor Consultina, preduzetnik Srđan Praštalo insistira na tome da je Reformska agenda samo jedan od koraka koje je potrebno sinhronizovati, te da agenda sama po sebi neće donijeti očekivane rezultate.

„Promjene koje bi dovele do boljitka podrazumijevaju sistemsko i plansko djelovanje u kojem bi se sinhronizovali reformski koraci sa precizno određenim potezima, očekivanjima, planiranim I realizovanim efektima. Reformsko djelovanje koje bi na trenutno stanje bh. ekonomije dalo pozitivne rezultate jedino je moguće ostvariti paralelnim aktivnostima koje se odnose na umanjenje političkog rizika, smanjenje javne potrošnje, preusmjeravanje budžetskih sredstava na razvoj infrastrukture i podsticanje privrede, te radikalne promjene u poreskoj politici, kako na nivou direktnih tako i indirektnih poreza (poreska reforma), sa akcentom na fiskalno rasterećenje malih I srednjih preduzeća, te nameta na rad“, eksplicitan je Praštalo.

On dodaje da samo sinhrinizacija svih ovih stvari daje šansu za uspjeh koji se ogleda u kvalitetnom privrednom okruženju.

„Samo sinhronizovano djelovanje u svim prethodno navedenim pravcima može dovesti do stvaranja kvalitetnog privrednog okruženja koje bi generisalo stvaranje nove vrijednosti koja bi opet, sa druge strane, uticala kako na poboljšanje životnog standarda građana tako I na punjenje budžeta, kako entiteta tako i države BiH. Reformska agenda koja je dominantno fokusirana na obezbjeđivanje proračunskog "viška" sa ciljem stvaranja dodatnih sredstava za namirenje dospjelih kreditnih aranžmana, koji kreditni aranžmani su najvećim dijelom utrošeni kako na krajnju potrošnju tako i na projekte koji nisu i koji ne generišu planirane prihode, odnosno ne stvaraju novu vrijednost koja bi opravdala njihovo ulaganje, dugoročno je vrlo upitna i neodrživa“, zaključuje Praštalo. 

Piše: Stefan Blagić


Najnovije
Facebook
Twitter
Blog