EU integracije BiH

Slovenija: 'DA' korištenju obnovljivih izvora energije, ali ne po svaku cijenu

EU nastavlja ohrabrivati Sloveniju na dalje korištenje kapaciteta obnovljive energije, a Slovenci već tradicionalno radije biraju solarnu nad vjetroenergijom.

U aprilu ove godine objavljeno je da je Republika Slovenija već dosegla svoje energetske ciljeve za 2020. godinu koji se tiču kontrole emisije stakleničkih plinova, a Evropska komisija pohvalila je angažman Slovenije po pitanju korištenja izvora obnovljive energije. Da je Slovenija na dobrom putu da ispuni i cilj od 25% obnovljivih izvora energije, potvrdio je i potpredsjednik Evropske komisije za energetsku uniju, Maroš Šefčovič. Sa slovenskim ministrom infrastrukture Peterom Gašperšičem razgovarao je novim perspektivama Slovenije, te o paketu Clean Energy, s najavom nacionalnih planova o energiji i klimi za 2030. godinu. "Još uvijek postoji ogroman potencijal koji je neiskorišten u obnovljivim izvorima energije ili energetskoj učinkovitosti. No, drago mi je da je Slovenija regionalni katalizator na ovom području", istakao je Šefčovič, te pozdravio rad Slovenije na nacionalnom energetskom konceptu istakavši da bi koncept „mogao poslužiti kao osnova za plan nacionalnog energetskog i klimatskog plana za 2030., a to je važan alat za privlačenje investicija i maksimiziranje koristi od tekuće tranzicije energije".


Prije četiri godine, 33% cjelokupne električne energije u Sloveniji proizvedeno je u hidroelektranama i postrojenjima koja koriste ostale obnovljive izvore (elektrane na otpad i bioplin još uvijek su rijetka pojava), a postrojenja koja koriste fosilna goriva sudjeluju sa 22%. Ipak, nuklearna elektrana Krško još uvijek proizvede gotovo 45% električne energije Slovenije. I pored sjajnih perspektiva za Sloveniju, još uvijek su skromni rezultati na polju obnovljive energije kada se uporedi sa onima iz EU: tako su, prema podacima Centra za podršku tržišta električne energije Borzen, elektroenergetski objekti u Sloveniji u prvoj polovini 2017. godine su proizvodili 5% manje energije u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, iako su solarne elektrane u tom periodu povećale svoju proizvodnju za 14%. Slovensko Ministarstvo infrastrukture objašnjava to činjenicom da su solarne elektrane još uvijek najskuplji izvor energije u šemi potpore, a da su hidrocentrale tradicionalno najjeftinija opcija. 

Sunce je budućnost

No, slovensko društvo pronalazi načine da integrira i ohrabruje korištenje solarne energije u svakodnevne svrhe. Tako su prije samo nekoliko dana Pošte Slovenije potpisale ugovor sa kompanijom GEN-I sa ciljem da povećaju mobilnost i korištenje ekoloških usluga za buduće generacije. Ovo će partnerstvo omogućiti transformaciju usluga u ekološki prihvatljive uključenjem  vozila koja se pokreću solarnom energijom i ostalim nekarbonskim izvorima električne energije u isporuku. "Partnerski ekosistem koji gradimo danas kombinira najbolje od oba svijeta - logistiku i električnu energiju. Ponudit ćemo alternativnu uslugu e-isporuke u gradovima i omogućiti urbanim stanovnicima da udahnu punim plućima", izjavio je prilikom svačanosti ozvaničavanja partnerstva član upravnog odbora GEN-I, Danijel Levičar.

Prema podacima projekta ENERMED (Mediterranean Renewable Energies) kojega financiraju evropski fondovi, situacija sa energijom dobivenom iz obnovljivih izvora daleko je od zadovoljavajuće, jer iako je donesen nacionalni plan za izvore obnovljive energije (NAP RES 2010‐2020) koji doslovno pokriva sva polja koja se tiču obnovljive energije, ne postoje posebni dokumetni koji su na regionalnom i lokalnom nivou koji se tiču sprovedbe na poljima za korištenje solarne energije, eolske energije i geotermalne energije, izuzev Nacionalne strategije za biomasu (OP ENLES). Inače, u svim zemljama partnerima na ENERMED projektu, uz izuzetak Slovenije i Hrvatske, regionalne vlasti su odgovorne za planiranje razvoja obnovljive energije i time prilagođavanje obaveza usvojenim na nacionalnoj i EU razini stvarnim uvjetima na regionalnoj razini, odnosno regionalnom kontekstu. Cilj ovoga projekta je poboljšanje kvaliteta regionalne politike u prilog obnovljivih izvora energija, te doprinos obnovljivih izvora u energetskom, proizvodno-ekonomskom, socijalnom, ekološkom smislu.

Tomaž Lah, voditelj sektora za zajedničke aktivnosti iz Agencije za energiju Slovenije kaže da je Slovenija sprovela sve potrebne zakone, te da je tržište energije u Sloveniji u skladu sa ostalim zemljama EU: „Liberalizacija je donijela potpuno otvoreno i dobro funkcioniranje tržišta energije, što se može vidjeti i iz naših godišnjih izvještaja koje izdaje Agencija za energiju“, kaže Lah. Prema podacima dobivenim od Ministarstva za infrastrukturu Slovenije, obnovljivi izvori energije za potrebe grijanja uglavnom se promovišu kroz kredite i subvencije, a glavni podsticaj za korištenje obnovljivih izvora energije u transportu su oslobađanja poreza i mogućnosti za kreditiranje. Pomenuto je ministarstvo prošle godine raspisalo natječaj za projekte energetske rehabilitacije zgrada u javnom sektoru i za sufinanciranje vezano za vjetroenergiju i male hidroelektrane. Ukupna financijska potpora za projekat procijenjena je na 25,7 miliona eura.  Slovenija je korisnica i programa Europskog kohezijskog fonda, financijskog mehanizma ustanovljenog 1993. godine za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na polju okoliša i transevropskih mreža. U maju prošle godine, iz fondova EU za projekt Connecting Europe Facility (CEF) Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum vrijedan 40 miliona eura za realiziranje pametne mreže koji ima za cilj poboljšati veze između elektroenergetskih mreža zemalja potpisnica, te poticati korištenje obnovljivih izvora energije u regiji. Prema podacima dobivenim od Ministarstva za infrastrukturu Slovenije, obnovljivi izvori energije za potrebe grijanja uglavnom se promovišu kroz kredite i subvencije, a glavni podsticaj za korištenje obnovljivih izvora energije u transportu su oslobađanja poreza i mogućnosti za kreditiranje. Pomenuto je ministarstvo prošle godine raspisalo natječaj za projekte energetske rehabilitacije zgrada u javnom sektoru i za sufinanciranje vezano za vjetroenergiju i male hidroelektrane. Ukupna financijska potpora za projekat procijenjena je na 25,7 miliona eura. Slovenija je korisnica i programa Europskog kohezijskog fonda, financijskog mehanizma ustanovljenog 1993. godine za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na polju okoliša i transevropskih mreža. U maju prošle godine, iz fondova EU za projekt Connecting Europe Facility (CEF) Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum vrijedan 40 miliona eura za realiziranje pametne mreže koji ima za cilj poboljšati veze između elektroenergetskih mreža zemalja potpisnica, te poticati korištenje obnovljivih izvora energije u regiji. 

Ljubitelji ptica protiv vjetroelektrana


Nešto više od jedne decenije u Sloveniji se provlači ideja o dobivanju električne energije iz vjetra, što je pozdravljeno kao sjajna opcija kada su u pitanju izbori obnovljive energije. No, Slovenija trenutno ima manje od 4 MW instalirane vjetroenergetske mreže, od koje većina podpada na prvu vjetroturbinu koja je naručena 2012. godine. Razlog sporom napredovanju u industriji vjetroelektrana leži u tome da ne postoji zvanična obaveza slovenske vlade da rasporedi energiju vjetra nakon 2020. godine. Tako su se u ljeto prošle godine, okupili predstavnici Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Slovenskog stalnog predstavništva i zainteresovane strane u industriji kako bi razgovarali o energetskom potencijalu korištenja vjetroelektrana u zemlji. Tada je zaključeno da Slovenija ima veliki potencijal da instalira više turbina i da u svoj energetski miks doda i vjetroenergiju, što bi odaslalo pozitivne signale industriji i privuklo investicije. Obzirom da je jedan od glavnih eko-ciljeva EU dekarbonizacija do 2030. godine, Slovenija bi svojim vjetropotencijalom mogla dati iznimnu podršku tim nastojanjima. No, nedostatak jasnog zakonodavnog okvira za prostorno planiranje i česte promjene u zakonodavstvu o korištenju zemljišta ne pomaže u novim investicijama. Neizvjesnost oko budućnosti podiže troškove, što je u suprotnosti sa evropskim trendom na kopnu, i za sada, Slovenija je članica EU koja ima najlošije prognoze kada je u pitanju iskorištenost vjertoenergije do 2020. godine: vjetroenergija daje samo 1,3% posto udjela državne električne energije, nasuprot Irskoj, naprimjer, koja zadovoljava čak 36% udjela za električnom energijom upravo iz vjetroelektrana. Mojca Grobelnik, direktorica Giz Vetrne Energije želi utjecati na nacionalnu energetsku politiku Slovenije, te promovirati Sloveniju kao zemlju koja će doprinositi ciljevima koje je postavila EU: "Vjerujemo da sa našom nacionalnom asocijacijom možemo promjeniti percepciju industrije vjetra u Sloveniji“, izjavila je. GIZ Energije vjetra osnovan je u decembru 2016., a misija mu je postati vjerodostojan povjerilac u dizajniranju političke strategije kada su u pitanju energetska pitanja Slovenije, s ciljem promovisanja integracije vodonične energije u strateške i implementacijske akte Republike Slovenije. GIZ je napravio i tzv. karte vjetra,  te obilježio područja koja imaju dovoljan potencijal za iskorištavanje vjetra u energetske svrhe. No, lokalne zajednice nisu oduševljene činjenicom da bi u svojim susjedstvima mogle imati velike vjetroturbine, te se nerijetko planovi za izgradnju vjetroelektrana slamaju upravo na lokalnom nivou: stanovništvo se buni zbog buke koju vjetorelektrane mogu proizvesti, te zbog mogućeg narušavanja prirodnog okruženja – posebno su moćni glasovi društava za zaštitu ptica koji su svojim djelovanjem spriječili razvoj vjetroenergije u nekoliko navrata. Kroz Mapu osjetljivih područja, koja predstavlja stratešku osnovu za planiranje vjetroelektrana u Sloveniji i koja u međunarodnoj zajednici važi za jedan od najsveobuhvatniji dokumenata po tom pitanju, ljubitelji ptica uspjeli su zaustaviti ideje o gradnji više vjetroelektrana. Konkretno, prvi pokušaji ugradnje vjetroelektrana u Sloveniji datiraju od prije više od deset godina, a neblagonaklono mišljenje većine javnosti  prema vjetroelektranama zadržalo se do danas. Naime, stanovnici mjesta blizu kojih bi trebale biti ove elektrane, civilne inicijative, te Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (Dopps), do sada su vrlo uspješno vodile bitku protiv vjetroelektrana kroz referendume. Tako je tokom 2017. u Sloveniji je ugrađeno manje od 4 MW postrojenja za proizvodnju energije vjetra, a trenutno u tom području djeluju samo dvije vjetroelektrane u Griško Polju i Razdrtom, te nekim mikroelektranama – stoga slovenski mediji procjenjuju da je Slovenija još daleko od realiziranja zacrtane obaveze do 2020. godine.


„Uspješno smo zaustavili gradnju velike vjetrofarme koja je trebala imati 45 turbina na prostoru zvanom Volovja reber, koji je dio Snežik-Pivka predjela, inače dijela ekološke mreže zaštićenih područja na teritoriji EU, Natura 2000. Volovja reber imaju izuzetnu prirodu, te veliki broj zaštićenih ptica grabežljivica ima svoje prirodno stanište tamo. Zlatni orao ima svoja mjesta za razmnožavanje upravo na ovoj planini, a bjeloglavi orlovi (Griffon Vultures) mjesta za hranjenje. Također je važna stanica i za selidbu surih orlova“, kaže Tomaž Jančar, direktor konzervatorske jedinice Društva za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS). 

Prvi pokušaji ugradnje vjetroelektrana u Sloveniji datiraju od prije više od deset godina, a neblagonaklono mišljenje većine javnosti  prema vjetroelektranama zadržalo se do danas. Naime, stanovnici mjesta blizu kojih bi trebale biti ove elektrane, civilne inicijative, te Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS), do sada su vrlo uspješno vodile bitku protiv vjetroelektrana. 

„Osnovali smo Koaliciju nevladinih organizacija koje se ovdje bore za prirodu, te alarmirali javnost redovnim obraćanjem kroz medije. Organizirali smo i veliki broj događaja, predavanja, izleta, sve u cilju educiranja i obavještavanja javnosti. Pritužbe smo poslali Evropskoj komisiji i tajništvu Bernske konvencije... no, na kraju je pravosuđe dalo najviše rezultata u borbi za zaštitu ovih područja – kroz sudske tužbe uspjeli smo odlukom Upravnog suda konačno zatvoriti projekat jer je odlučeno da bi on svojom realizacijom ozbiljno ugrozio zaštićene vrste za koje se brine Natura 2000“, priča Jančar o borbi DOPPS-a protiv vjetrenjača. Za sada je rezultat potpuno drugačiji od onih primjera iz Servantesove priče o Don Kihotu. 

Tako je tokom 2017. u Sloveniji je ugrađeno manje od 4 MW postrojenja za proizvodnju energije vjetra, a trenutno u tom području djeluju samo dvije vjetroelektrane u Griško Polju i Razdrtom, te nekim mikroelektranama – stoga slovenski mediji procjenjuju da je Slovenija još daleko od realiziranja zacrtane obaveze do 2020. godine.

Prema pisanju slovenske štampe, nije za očekivati skoro stavljanje u pogon iduće vjetroelektrane u Sloveniji. Prema njihovom scenariju, moguće je da dolina vjetroelektrana ostane među divovskim vjetroturbinama u Senožeču i Razdrtom, te na nivou malih vjetrenjača u blizini Kozina. Predlaže se izgradnja srednjih i malih vjetroturbina koje su prihvatljivije za stanovništvo u blizini (do jednoga megavata) i mini vjetroturbina. Uporište ovoj ideji mediji drže u tome da država već potiče izgradnju mini-solarnih elektrana snage do 4,5 kW, što bi lako moglo da se prebaci i u promicanje izgradnje mini vjetroelektrana. No, pitanje ekonomičnosti ovakvih prijedloga tek treba da se provjeri. Do tada, investitori i država moraju naći nove načine da privole slovensku javnost i ponude im nove načine da zajednički ukrote vjetar. 

Frontal/M.B. i D.S.
 
Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog