Zanimljivosti

Ovo su milijarderi bez fakulteta: Uspješni su i moćni, a nemaju visoko obrazovanje

Bil Gejts i Mark Zakerberg ispisali su se s Harvarda. Dejvid Gefen je odslušao samo tri semestra na fakultetu.

Ralf Loren, Ted Tarner i Stiv Džobs takođe su odustali od diplome fakulteta.

Na Forbsovoj listi 400 milijardera – njih 63 nema ništa više od srednjoškolske diplome. A većina ih je sama stvorila svoje bogatstvo.

Kako su dakle ti ljudi zaradili toliki novac s toliko malo formalnog obrazovanja.

Šta možemo naučiti iz njihovih priča?

Ispisati se ili ne

Milijarderi koji su odustali od fakulteta očigledno znaju šta rade. U prosjeku su teški 9,4 milijarde dolara. S druge strane, milijarderi s doktoratom u prosjeku imaju 3,2 milijarde dolara.

Na Forbsovoj listi više je ljudi koji su odustali od fakulteta od ljudi s doktoratom – 63 u odnosu na 21.

Zašto je toliko puno milijardera odustalo od fakulteta?

Većina ljudi misli da je kriv obrazovni sistem, da je visoko obrazovanje gubitak vremena. To možda zvuči logično, ali ipak nije istina kad se sagledaju brojke.

U SAD samo 2,5 miliona ljudi ima doktorat. A na desetine miliona ljudi je odustalo od fakulteta. Kad se prouče statistički podaci, ispada da doktorat povisuje šanse da postanete milijarder.

Osim toga, većina ljudi koji nisu završili fakultet ne živi toliko dobro. Prosječna plata znatno im je niža od ljudi koji imaju barem prvostepenu diplomu s univerziteta.

Nije tajna u odustajanju

Dakle, nije tajna uspjeha u samo odustajanju od fakulteta, već ko odustaje i s kakvim ambicijama.

Ljudi koji su bez diplome postali milijarderi posebni su jer imaju nešto što ih pokreće da budu uspješni i bogati.

Milijardere bez fakultetske diplome možemo svrstati u dvije grupe. Prva je odustala od fakulteta jer su imali specifičan proizvod ili plan za biznis koji su htjeli da slijede i da mu se posvete, jer su vjerovali da će uspjeti. Jasno su znali šta žele i nisu htjeli da čekaju diplome da to i ostvare.

To su inovativni ljudi koji su tačno znali šta će učiniti kad prestanu da idu na fakultet. Mark Zakerberg i Bil Gejts spadaju u tu kategoriju.

Neki ljudi iz prve grupe već su zarađivali od svoje ideje prije nego što su odustali. Majkl Del je prodavao računarsku opremu u vrijednosti od 80.000 dolara mjesečno, prije nego se ispisao sa Univerziteta u Teksasu.

Vizonari i inovativci

Ova grupa se oslanjala na viziju i inovativnu ideju. Znali su šta žele, imali su dovoljno vještina da to ostvare i studiranje im nije bilo potrebno.

Druga grupa nije odustala od fakulteta kako bi osnovala firmu i razvila proizvod odmah. Njihov put je sličan ali ipak različit. Oni su radili unosne poslove i napredovali do vrha. Nakon nekoliko godina napornog rada dobro su procijenili kad je vrijeme za rizik i osnovali su vlastite kompanije. I uspjeli.

Među ljudima iz ove grupe, Dejvid Gefen je radio deset godina na estradi prije nego što je osnovao Asylum Records. Ralf Loren radio je dugo u modnoj industriji kao prodavac prije otvaranja svoje radnje s muškom robom koja je kasnije postala planetarno poznata i poželjna.

Osnivač TV mreže CNN, Ted Tarner je nakon ispisivanja sa Univerziteta Brown radio u očevoj oglašivačkoj agenciji. Kad mu je otac umro, Ted je preuzeo posao i odveo firmu dalje. Osnovao je radio stanice, a potom i televizijske stanice, uključujući i CNN, a kupio je i bejzbol ekipu Atlanta Braves.

Ova grupa se probijala do uspjeha. Osnovali su unosne kompanije s velikim potencijalom za rast. Kad su prikupili dovoljno iskustva, uticaja i moći, napravili su niz pravovremenih poteza koji su im se isplatili.

Ljudi iz obe grupe imaju ove karakteristike:

- Imaju jasnu viziju za budućnost

- Znaju šta žele da rade i u kojem smijeru da se razvijaju

- Imaju snažne radne navike i istinski žele uspjeh

- Žele stvari da obave odmah

- Spremni su na rizik

- Inovativni su i ne podnose status quo

- Imaju sposobnost donošenja dobrih odluka

Prije nego što je prodao 1.200 kravata Neiman-Markusu, Ralf Loren se izuzetno trudio i imao je dobre radne navike.

Naporno je radio i Mark Zakerberg da ostvari svoju viziju Facebooka, dok je Ted Tarner razbio status quo, osnivajući CNN, prvu televizijsku mrežu koja je radila 24 sata.

Momci s početka priče – Bil Gejts i Stiv Džobs – takođe su morali da izađu iz svakodnevice da bi uspjeli.

 

Izvor: B92
Twitter
Anketa

Smatrate li da je bolje raditi u privatnom ili u javnom sektoru?

Rezultati ankete
Blog