Frontalno u EU

Istorija je napisana – prva Bh. povorka ponosa u Sarajevu uspješno održana

Još od 5 časova tog nedjeljnog jutra su policijske snage pristizale u smjenu i raspoređivane na punktovima duž glavnih saobraćajnica Sarajeva.

U razgovoru za Frontal su policajci istakli da ne znaju šta ih očekuje u narednim satima ali znaju šta im je zadatak – da učesnici kontrapovorke, koja će se održavati u naselju Ciglane, ne dođu u dodir sa učesnicima prve Bh. povorke koja se treba kretati trasom Vječna vatra – Trg BiH. I sudeći po informacijama organizatora, te prema zvaničnom saopštenju MUP-a Kantona Sarajevo nijedan incident tokom dvosatnog programa nije zabilježen. 

Oko 1.000 policajaca je 8. septembra osiguravalo učesnike povorke te za dodatnu sigurnost su organizatori obezbijedili i privatnu firmu, čije su snage sve vrijeme trajanja programa stajale sa strane i pratile tok šetnje te sarađivale sa policijom.

Iako fokus treba biti na uspješno održanoj Povorci, ne može se zaobići faktor sigurnosti budući da je kod mnogih upravo on bio prevaga da li će izaći na sarajevske ulice i prošetati. Još uvijek su svježe vijesti koje su dolazile iz Zagreba, Splita a pogotovo Beograda, kada su šetnje u ne tako dalekoj prošlosti prekidane nasilnim napadima, a nerijetko završavale krvavim obračunima. 

Desetine medijskih kuća, koje su tokom izvještavanja uživo o broju učesnika prve Bh. povorke ponosa iznosili svoje procjene, navodeći da se broj kreće oko „par hiljada“, istovremeno se po forumima moglo pročitati kako se broj učesnika sigurno kreće „oko par stotina“.

Portal raskrinkavanje.ba se zabavio upravo ovom viješću te u svom tekstu od 10.9. naveo „ukoliko se u aplikaciju mapchecking.com unese gustina od dvije osobe po metru kvadratnom za prostor koji je označen na slici, broj učesnika/ca povorke procjenjuje se na 2549 osoba. Ponovo, radi se o donjoj granici procjene, to jest o minimalnom procijenjenom broju učesnika/ca.“ 

Stvarni broj ljudi koji su šetali u nedjelju je vjerovatno bio i veći, te je jasno da u povorci definitivno nije hodalo “par stotina” ljudi, niti je broj od nekoliko hiljada učesnika/ca dobijen tako što su zajedno “prebrojani” i zaštitari i policija.“, navodi Tijana Cvjetićanin u svom tekstu.


Foto: broj učesnika prve Bh. povorke ponosa / raskrinkavanje.ba

Prema analizi Frontala na osnovu fotografija u medijima, u šetnji je učestvovalo između 2 000 i 3 000 ljudi. 

Iako organizovanje Povorki ponosa ne spada u zadatke i obaveze koje zemlje, buduće članice Evropske unije, moraju ispuniti, nedvosmisleno je da poštivanje prava manjina te pravo na sigurno i slobodno okupljanje je zakonom zagarantovano i isto mora od svih biti poštivano, nevažno koja politička struja je trenutno na vlasti. 

Osmi septembar 2019. će prema riječima mnogih ostati zapamćen kao istorijski dan ne samo za Sarajevo već i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Trenutak kada je nevidljiva grupa bh. građana izašla na ulice i vokalizovala ono za što se godinama bori i što im je iako zakonom zagarantovano defacto zabranjeno.

Nebrojene izjave podrške, od dana objavljivanja datuma održavanja prve Bh. povorke ponosa, su dolazile ne samo iz diplomatskih krugova u BiH, od javnih ličnosti, predstavnika akademske zajednice već i iz evropskih insititucija.

Iskrena zagovornica ljudskih prava i članica Evropskog parlamenta iz Njemačke, Terry Reintke, govoreći za Frontal je istakla istorijski značaj organizovanja prve Bh. povorke ponosa te u nedjelju prošetala zajedno sa drugim učesnicima sarajevskim ulicama.

„Prve povorke ponosa su istorijski događaji. To stvara prostor u Bosni i Hercegovini u kojem je svako slobodan biti ono što jest i gdje se slavi različitost. Mi samo možemo pozdraviti ovaj istorijski trenutak. Povorke ponosa su proslave različitosti, ali i poziv na jednakost. LGBTI osobe daleko su od uživanja jednakih prava, uključujući i u Bosni i Hercegovini."

„Šetnja u Povorci ponosa pokazuje pređeni put i dostignuća, ali i odredište onoga što treba učiniti za istinsku jednakost svih. Evropski parlament je snažnan saveznik za LGBTI zajednicu u cijelom svijetu i nastavit će to biti. Stojimo i šetamo uz vas i narod Bosne i Hercegovine na ovaj istorijski i važan dan.", bile su riječi podrške koje je Tanja Fajon, slovenska evroparlamentarka, samo nekoliko sati pred održavanje prve Bh. povorke ponosa podijelila sa uredništvom Frontala.

I nisu Terry i Tanja usamljene u svojim izjavama i podršci. Među masom nasmijanih i veselih lica, bila su i ona dobro poznata bh. javnosti, koja su uz Sarajevski otvoreni centar i njihove članove bila od samih početaka. „Neka ljubi ko god koga hoće“ je poruka koju je bivša šefica kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu Mary Ann Hennessey ponovila prije početka nedjeljne šetnje.

Elisabeth Nicolas iz Londona je bila među prvima, koji su prošli kontrolu na ulasku u osiguranu zonu kroz koju se kretala povorka. Istakla je da joj je bilo veoma važno biti na ovaj dan u Sarajevu posebno jer je doživjela napade na prvoj ogranizovanoj povorci u Beogradu te istakla nadu da će prvu sarajevsku nositi u lijepom i pozitivnom sjećanju iako je svjesna da se uvijek neko može naći, ko će ugroziti sigurnost učesnika.

Samo dan ranije istom trasom su prošetali učesnici skupa „Dan tradicionalne porodice“ koji su svojim okupljanjem željeli izraziti svoje negodovanje na organizaciju prve Bh. povorke ponosa naglašavajući da „sve religije počivaju na zdravoj porodici, te da je tradicionalna porodica ono što nas veže.“

Jedan od natpisa na plakatima koji su nosile djevojčice je bio „ja znam ključ, ja poznajem bravu“ koji je izazvao negodovanje javnosti budući da je natpis shvaćen da je žena degradirana i poistovjećena s bravom.

Budući da su učesnici skupa „Dan tradicionalne porodice“ šetajući nosili balone i zastavice u roza i plavim bojama, želeći tako istaći da samo i isključivo žena i muškarac čine zajednicu, prema objavljenom tvitu udurženja Pride organizacija Evrope (EuroPride – EPOA) navedene boje simbolizuju transrodnu zastavu pa su isti rekviziti mogli poslužiti i na prvoj Bh. povorci ponosa.

Foto: printscreen / Twitter

Samo nekoliko časova nakon održane prve Bh. povorke ponosa u Sarajevu, na svom Facebook profilu se oglasio i predsjedavjući Skupštine Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković iznoseći svoj stav o dešavanjima u Sarajevu.

"Suzdržavao sam se od bilo kakvog komentarisanja u danima koji su prethodili sigurnosno rizičnom, a neizbježnom vikendu iza nas. Suzdržavao sam da reagujem na sramotna ismijavanja i izvrgavanja ruglu tradicionalne porodice, navođenju devijacija, nasilja i zlostavljanja kao normi tradicionalnog i beskompromisnom vrijeđanju i ljudskih i porodičnih i vjerskih osjećanja svih koji vjeruju u institut porodice kao takve. Tolerancija mnogih zagovornika 'parade na kojoj se traži tolerancija' počinjala je i završavala na onome što oni smatraju ispravnim. Nisu davali pravo na drugačije mišljenje i svako neslaganje sa svojim stavovima su verbalno vrlo agresivno napadali", kazao je Konaković.

Protiv smo svakog oblika diskriminacije“, istiće u daljem tekstu Konaković ali odmah i negira vlastite navode tvrdeći da nikada u skupštinskim zasjedanjima on i njegova stranka neće dići ruku za bilo koju vrstu promjena u zakonu a koja se tiće LGBTIQ populacije.

Nikada ruku nećemo dići za zakone kojima se LGBTQ uvodi u obrazovanje, u kojima djeca sama sebi biraju spol, u kojima se tinejdžerima nude opcije promjene spola, u kojima se legalizuje brak istospolnih zajednica i sl. A dobro znamo da su to neki već pokrenuli na višim nivoima vlasti. O tim se krupnim temama trebaju na referendumu izjasniti građani ove zemlje. To ne smije biti diktat EU ili međunarodne zajednice. Samo većinski stav građana ove zemlje ćemo poštovati. Na učesnike skupa niko ni glas nije podigao. Još jednom su građani Sarajeva održali lekciju iz tolerancije onima koji su nijemo posmatrali dok nas ubijaju, pale nam ognjišta i dok nas raseljavaju", istakao je Konaković.


Foto: zaostali rekvizit sa skupa „Dan tradicionalne porodice“ na Trgu BiH

Suprotnog mišljenja od Konakovićevog je zastupnik u državnom parlamentu Damir Arnaut, kojeg smo zatekli kako šeta u prvoj Bh. povorci ponosa zajedno sa suprugom. U razgovoru sa Frontalom ističe kako „ljudska prava nisu švedski stol pa da svako uzima za sebe ono što mu odgovara, te da je ne samo zastupnička dužnost već i ljudska da taj dan prošeta zajedno sa onima obespravljenim.“

U čemu leži važnost održavanja povorke napisao je na svom Twitter profilu bh. reditelj Dino Mustafić ističući kako je to predstavlja „ne“ svakom obliku diskriminacije.


Foto: Twitter / @MdinoDino

Mišljenje onih, zbog kojih je sve i organizovano 8. septembra, nevidljive LGBTIQ zajednice ostalo je dijelom uslijed silnih političkih nadmudrivanja u javnom prostoru marginalizovano. A koliko je bila važna prva Bh. povorka ponosa i šta ona predstavlja za mladu LGBTIQ populaciju, za Frontal nam je rekao M.S. iz Tešnja. 

Prva Bh. povorka ponosa je prva kako za Bosnu i Hercegovnu, tako i za mene. Zbog toga predstavlja jedan veoma važan, historijski događaj za mene i za kompletno bh. duštvo. Za mene je povorka jedan veoma emotivan događaj, događaj pomoću kojeg ja i druge LGBTIQ osobe glasno kažemo da postojimo, da zahtijevamo svoja prava, da nam je dosta diskriminacije, nasilja, mržnje i fašizma. Iako roditeljima nisam autovan, blago sam se maskirao i došao na Povorku ponosa. Došao sam tu kako bih učinio prve korake ka boljem položaju LGBTIQ osoba, ali i svih drugih marginalizovanih skupina našeg društva. Prve korake ka jednom boljem, liberalnijem, progresivnijem, evropskom društvu. Šetajući povorkom, sjetio sam se sebe, kao tinejdžera koji je mislio da je sam i da je jedini gay tinejdžer u svom gradu, čak i u svojoj državi. Sjetio sam se prvih momenata kada sam saznao da u Sarajevu postoji neka nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prava ljudi kao što sam ja. Nadam se da će ova povorka svim sadašnjim i budućim „izgubljenim“ LGBTIQ tinejdžerima reći da nisu sami i da postoje ljudi koji ih razumiju i bore se za bolji položaj svih LGBTIQ osoba u našem društvu. Upravo zbog svega napisanog tog 8. septembra imalo se izać'!

Mislim da je jako važno da svaki skup, kad god stojimo ovdje, kažemo da smo protiv fašizma, onog nekadašnjeg, a i ovog današnjeg”, izjavio je Damir Imamović prije nego je zasvirao dvije pjesme na kraju ovog istorijskog dana jasno naglasivši zbog čega je taj dan bio i više nego važan da se održi za Sarajevo ali i Bosnu i Hercegovinu.


I.P./S.P./M.K./Frontal

 

Povezane vijesti:

50 godina LGBTIQ istorije: od Amerike do BiH

Ljudska prava između politike i tradicionalnih vrijednosti – Koliko je važna prva Bh. povorka ponosa

LGBTIQ - marginalizirana zajednica bh. društva

Prva Bh. povorka ponosa (VIDEO)

Zašto su istospolni brakovi trn u oku tradicionalista? 

Da je izlać' iz ormara lako, izašao bi svako

 
Twitter
Anketa

Treba li napraviti još migrantskih centara u BiH kako bi se pomoglo vlastima Unsko- sanskog kantona?

Rezultati ankete
Blog