Veber i Vogal u tekstu pod nazivom "Zašto je Miroslav Lajčak pogrešan izbor za izaslanika EU", ocjenuju da, površno gledano, Lajčak djeluje kao neko ko ima potrebne kvalifikacije za tu funkciju, jer govori srpski jezik i bio je izaslanik EU za nadgledanje referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. i specijalni predstavnik EU za BiH od 2007. do 2009, kada je obavljajao i funkciju visokog predstavnika, a zna, kažu, i da "pliva" u briselskoj birokratiji.
"Uprkos ovim očiglednim kvalifikacijama, međutim, Lajčak je pogrešan čovjek iz niza razloga", smatraju Vogel i Veber.
Oni u prvi plan ističu da je Slovačka jedna od pet zemalja članica EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova, kao i Španija, iz koje potiče Žozep Borel, koji je u decembru imanovan za šefa diplomatije EU.
Ukazuju da bi onda, ukoliko bi Lajčak bio imenovan, obojica visoko pozicioniranih diplomata EU, zaduženih za pitanje KiM, poticala iz zemalja članica koje ne priznaju tzv. Kosovo, a koje čine manjinu u EU, i oni bi nadgledali pregovore koji bi, po njima, trebalo da se završe tako što bi "Srbija priznala nezavisnost Kosova".
"Ovim bi se poslao snažan signal da EU zauzima strane", kažu njih dvojica i primjećuju da bi to značilo podršku predsjedniku Srtbije, kojeg smatraju sve autoritarnijim, pred izbore.
Kao drugi razlog, navode da Lajčak ima "istoriju političkih neuspjeha na Balkanu".
Kao specijalni predstavnik EU i visoki predstavnik u BiH, Lajčak je učestvovao u "ozbiljnim političkim sukobima" s predstavnikom Srba u BiH Miloradom Dodikom.
Sukob se završio, kažu, ponižavajućim povlačenjem Lajčaka, a zaradio je reputaciju da je slab na Dodika i da je prosrpski nastrojen.
Kao treći razlog, Vogel i Veber navode da Lajčak ima istoriju stavljanja ličnih i profesionalnih ambicija iznad misije koja mu je dodijeljena.
"Naglo je napustio mjesto u Sarajevu nakon godinu i po dana na toj funkciji – uz objašnjenje da ne može da odbije ponudu Roberta Fica, tadašnjeg premijera Slovačke, da predvodi diplomatiju te zemlje – samo da bi narednih godina potkopao svog naslkednika u Sarajevu", tvrde oni.
Vogel i Veber dodaju, pozivajući se na brojne neimenovane izvore, da je Lajčak tražio mnogo širi portfelj od pregovora Beograda i Prištine, "iako je dobro znao da je ovo samo po sebi posao s punim radnim vremenom".
Kao posljednji razlog, ukazuju da je Lajčak ostao član Vlade u Bratislavi uprkos tome što je premijer Fico morao da podnese ostavku poslije ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka.
"U regionu koji se bori s napadima moćnih zvaničnika na medije, ne samo u Srbiji, imenovanje Lajčaka bi poslalo potpuno pogrešnu poruku, pružajući još jednu ilustraciju onoga što građani Balkana vide kao obrazac neuspjeha zvaničnika EU", ocjenjuju Vogel i Veber.
Vogel i Veber smatraju da bi imenovanje Lajčaka takođe ugrozilo nedavno najavljeno oživljavanje politike proširenja EU.
"Države članice EU zato moraju da spriječe ovo imenovanje", zaključuju Vogel i Veber.
Oni predlažu da budući izaslanik prije svega treba da potiče iz zemlje koja priznaje Kosovo.
Izvor: Tanjug
