Kako prenosi Rojters, naučnici sa Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID), koji je dio Nacionalnog instituta za zdravstvo SAD-a, pokušali su da oponašaju način na koji zaražene osobe deponuju virus na svakodnevne površine u domaćinstvu ili bolnici, na primjer kašlјanjem ili dodirivanjem predmeta.
Koristili su uređaj koji raspršuje virus u vidu aerosola, replikujući način nastanka mikroskopskih kaplјica koje se raspršuju prilikom kašljanja ili kihanja.
Testovi pokazuju da kada virus dospije u vazduh, nošen kaplјicama koje se oslobađaju prilikom kašljanja ili kihanja, ostaje virulentan, odnosno još uvijek u stanju da zarazi lјude, najmanje tri sata.
Na plastici i nerđajućem čeliku, virus može da ostane živ i nakon tri dana, dok na kartonu opstaje do 24 sata, a na bakarnim površinama do 4 sata.
Što se tiče poluživota virusa, istraživački tim je otkrio da je potrebno oko 66 minuta da polovina virusnih čestica izgubi funkciju ako se nalaze u vidu aerosola, što znači da će nakon još sat i šest minuta tri četvrtine virusnih čestica biti suštinski inaktivirano, ali 25% će i dalјe biti aktivno.
Količina živog virusa na kraju trećeg sata biće smanjena na 12,5%, dok je na nerđajućem čeliku bilo potrebno 5 sati i 38 minuta da polovina virusnih čestica postane inaktivna, a poluživot virusa na plastici iznosio je 6 sati i 49 minuta.
Na kartonu je poluživot bio oko tri i po sata, ali istraživači su rekli da postoji velika varijabilnost u tim rezultatima, pa su savjetovali oprez prilikom tumačenja tog broja.
Najkraće vrijeme preživlјavanja bilo je na bakru, gdje je polovina virusa postala inaktivna u roku od 46 minuta, pokazalo je istraživanje.
Frontal/D.M.
