Ustavni sud BiH je, odlukom koju je donio prije dva dana, odbacio apelaciju Pravobranilaštva BiH i potvrdio rješenje Suda BiH iz decembra 2019. godine.
Rješenjem Suda BiH precizirano je da su duševni bol i povreda ugleda i časti kod generala Sarića prouzrokovale neopravdane mjere zabrane koje su mu izricane tokom dva suđenja za ratne zločine.
General Sarić, koji je i bivši komandant Specijalne brigade policije Republike Srpske, pravosnažno je oslobođen optužbi za ratne zločine u dva predmeta vođena protiv njega, nakon čega je pred Sudom BiH podnio tužbu protiv BiH, tražeći nadoknadu na ime nematerijalne štete izazvane određivanjem kućnog pritvora, zabranom kretanja i drugim mjerama zabrane.
Sud BiH je presudio da se tužitelju zbog pretrpljenih duševnih bolova, povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnosti usljed izrečenih mjera zabrane dosudi predmetni iznos, smatrajući da to predstavlja adekvatnu satisfakciju za tužitelja.
Iz obrazloženja drugostepene presude slijedi da su za vrijeme trajanja mjera zabrane, koje su trajale duži period, kod tužitelja prouzrokovani duševni bolovi takvog intenziteta da opravdavaju nadoknadu.
Ustavni sud smatra opravdanim ove navode, a neosnovani tvrdnje Pravobranilaštva BiH o kršenju prava na imovinu, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
General Goran Sarić rekao je za Glas Srpske da je zadovoljan što je dočekao pravdu i satisfakciju i u ovom postupku.
– Nije mi jasno zašto su se uopšte žalili, pogotovo što tužbeni zahtjev nije bio ni previsok. Ali sada je i to završeno, iako su meni mnogo značajnije bile presude kojima sam oslobođen optužbi za ratne zločine – kaže Sarić.
Sarićev advokat Ozrenka Јakšić rekla je da nije ni očekivala da će apelacija biti prihvaćena, ističući da je iz presuda redovnih sudova, kao i revizija kojima su potvrđene oslobađajuće presude, bilo očigledno da su navodi iz apelacije potpuno proizvoljni.
– Tužbeni zahtjev za nadoknadu bio je postavljen u okviru postojeće sudske prakse i u skladu sa ostalim odlukama u takvim slučajevima. Nisam u ovom trenutku potpuno sigurna, ali čini mi se da je tužbeni zahtjev 26.000 KM – kaže Јakšićeva.
Prema njenim riječima, iz Pravobranilaštva BiH su u apelaciji tvrdili da propisima nije regulisano pravo na nadoknadu štete u ovakvim slučajevima, što apsolutno nije tačno.
– Pravobranilaštvo BiH je zauzelo stav da podnosi zahtjeve za reviziju i da se žale i kad za to ima i kada nema osnova. To je zato što oni ne plaćaju sudske takse, da ih plaćaju kao druge stranke u postupku, vjerovatno ne bi podnosili zahtjeve za vanredne pravne lijekove i apelacije na sve i svašta – kaže Јakšićeva.
Izvor: srna.rs
