Blumberg navodi i da Rusija nastoji tako da se izvuče iz samonametnute ekonomske krize koja je prijetila da izazove najdublju recesiju tokom više od dvije decenije vladavine predsjednika Vladimira Putina.
Kako je navedeno, ruske kompanije su morale da troše da bi zamijenile uvoz i diverzifikovale trgovinu.
Nagli izvoz robe usmjeravao je kapital u kase vlade i kompanija podstičući rast poslovnih investicija, koji je bio bez presedana tokom prethodnih ekonomskih kontrakcija.
Tako su velike i male kompanije trošile na strane opreme i softvera ili su usmjeravale novac u izgradnju novih lanaca snabdijevanja, kako bi došle do alternativnih tržišta.
Iako suočena sa početnim predviđanjima da će doći do pada kapitalnih izdataka do 20 odsto, Rusija je zabilježila povećanje od šest odsto u 2022. godini.
Ruske investicije su se ovog puta pokazale kao otporne na recesiju.
Iako centralna banka i rusko Ministarstvo ekonomije predviđaju period stabilnosti ili samo blagi pad, Bloomberg Economics predviđa da će se investicije u osnovna sredstva smanjiti za pet odsto u 2023. godini, što je velika kočnica za ekonomiju za koju se očekuje da će se smanjiti za 1,5 odsto.
Takođe, navodi da je ruska recesija drugačija od bilo koje prije nje.
"Tokom uobičajenog pada, privatne investicije imaju najveći udarac, dok potrošnja domaćinstava opada manje. Ali, ne i ovog puta. Procjenjujemo da će ova anomalija nestati 2023. jer velika neizvijesnost i rizici poslovanja u Rusiji smanjuju investicije".
Dok je Rusija pokušavala da se izbori sa nestašicama izazvanim sankcijama, nicala su nova privatna preduzeća, od kojih su mnoga podržana državnim zajmovima ili subvencijama.
Tako u regionu Pskov na zapadu Rusije fabrika će proizvoditi industrijske baterije, kako bi pomogla u zamjeni uvoza.
Na primjer, hemijsko preduzeće pokrenuto u Čuvašiji na Volgi planira da proizvodi vodonik peroksid u količinama koje bi trebalo da u potpunosti zadovolje domaću potražnju.
U blizini Moskve, pogoni su počeli da proizvode hidrauličku opremu i lijekove.
Takođe, nestanak velikog broja uvoznih proizvoda postao je jedna od sila koje izobličavaju rusku ekonomiju u vrijeme rata, podstičući rast zasnovan na manje sofisticiranoj tehnologiji, ka onome što je njena centralna banka nazvala "obrnutom industrijalizacijom".
Izvor: tanjug
