– Nepominjanje Holokausta i genocida nad Srbima ne smeta samo onima koji promovišu neoustašku politiku. Organizovano je nekoliko koncentracionih logora, poubijana su cijela sela, očišćeni cijeli prostori. I kad doglavnik ustaškog pokreta Mile Budak iznese politički dekret: "trećinu pobiti, trećinu raseliti, trećinu prekrstiti", ako to nije genocid – onda ne znam šta je – ističe Mesić u intervjuu "Novostima", samostalnom srpskom nedjeljniku u Hrvatskoj.
Mesić navodi da mladi moraju znati "strašnu istinu koja se dogodila u Јasenovcu kako se nikad više takvo ljudsko zlo ne bi dogodilo".
– Mladi moraju znati da u NDH nije postojao samo jedan koncentracioni logor Јasenovac, nego je postojalo i Јadovno, koji čak nije bio logor okružen žicom, već čisto gubilište, postojali su dječoji logor Sisak, Јastrebarsko, logor Danica, Stara Gradiška – napominje Mesić.
Prema njgovoj ocjeni, "u Јasenovcu, ispred Kamenog cvijeta, u toj zlokobnoj i mučnoj tišini, mora se znati, mora se glasno izreći koja je to ideološka orijentacija današnje /hrvatske/ države".
– Јesu li ustaše ipak bili dobri momci? Ili ipak nisu? Koji su narodi i zašto stradali u Јasenovcu? Službeni govori u Јasenovcu bili bi odraz naše kulture sjećanja, suočavanja nas sa samima sobom, našeg civilizacijskog puta – smatra Mesić.
On ukazuje na pojavu neoustaštva u Hrvatskoj "kada se mladi ne libe da splitskim ulicama koračaju dozivajući Hitlerovih saveznike sa `ajmo, ustaše` ili u Imotskom glasno, masovno uzvikuju ustaški pozdrav".
– Moramo priznati da su neoustaške pojave u društvu otišle izvan svih kontrola. I ne znam dokle će to ići – upozorava Mesić.
Bivši hrvatski predsjenik u dva mandata i predsjednik Hrvatskog sabora tokom sukoba devedesetih, objašnjava da su i njemački logori bila gubilišta, ali da se nije umiralo na isti način.
– U Aušvicu je bilo industrijsko ubijanje ljudi, a u Јasenovcu najbrutalniji način ubijanja – maljevima, noževima. Iznad koncentracionog logora u Јasenovcu pisalo je: "red, rad i stega" i ljudi su mislili da će tu raditi, zaista su se nadali da će biti spašeni, jer su ubijani i po svojim selima, po dolasku, na putu do Јasenovca – naglašava Mesić.
Pokušaji izjednačavanja i dovođenja u bliski kontekst Blajburga i Јasenovca, te pravljenja Blajburga "najvećom tragedijom hrvatskog naroda" je, smatra Mesić, "čista, besramna revizija".
– Blajburg je bio samo kapitulacija kvislinške vojske koja je bila na strani fašizma s najvećim opterećenjima brutalnih, ratnih, ustaških zločina koje ljudski um teško može pojmiti – zaključuje Mesić.
Foto: Sandro Lendler/portalnovosti.com
Izvor: srna.rs
