– Studija je obuhvatila četiri generacije prvačića širom Francuske, bez obzira na porijeklo, regiju ili vrstu škole.
– Stručnjaci poručuju: razlike nisu urođene, već nastaju kao posljedica ranih školskih iskustava.
– Ako želimo da djevojčice ostanu u korak, moramo djelovati već u prvim mjesecima školovanja.
– U
BiH rezultati su ispodprosječni i za dječake i za djevojčice, mada
dječaci imaju malu prednost u matematici, pokazalo je TIMSS istraživanje
objavljeno 2024.
Iako djevojčice i dječaci u
školu ulaze s podjednakim matematičkim znanjem, samo četiri mjeseca
kasnije – dječaci već preuzimaju vodstvo. Nakon godinu dana, razlika
postaje još veća. Ovo je zaključak ogromne francuske studije koja je
analizirala rezultate gotovo tri miliona učenika prvog i drugog razreda,
objavljene 11. juna 2025. u časopisu Nature.
Polaze jednako, ali dječaci brzo preuzimaju vodstvo
Radi
se o dosad najobuhvatnijem istraživanju rodnog jaza u matematici.
Naučnici su pratili četiri generacije đaka koji su pohađali prvi razred
osnovne škole u Francuskoj od 2018. do 2021. godine. Bez obzira na to da
li su djeca dolazila iz bogatijih ili siromašnijih porodica, živjela u
različitim regijama ili pohađala različite vrste škola – obrazac je bio
isti: dječaci su već nakon nekoliko mjeseci počeli bolje da rješavaju
matematičke zadatke.
Psiholog
Jillian Lauer naglašava da ovaj jaz nije ni prirodan ni neizbježan.
„Ova studija pokazuje da razlike u matematičkom uspjehu nisu urođene.
Ako želimo da spriječimo djevojčice da zaostaju, moramo se fokusirati na
njihova rana školska iskustva“, poručuje ona.
Rodni matematički jaz nije prirodan – on nastaje u učionici
Studija
je pratila kako se razvijaju vještine jezika i matematike kod više od
2,6 miliona djece. U trenutku kada su krenuli u školu, razlika u
rezultatima između dječaka i djevojčica praktično nije postojala.
Međutim, već nakon četiri mjeseca pojavljuje se statistički značajan jaz
u korist dječaka. Nakon godinu dana, efekat je bio još izraženiji – sa
razlikom koja odgovara srednjem stepenu prednosti.
Zašto
se matematički jaz među polovima dešava tako brzo? Iako istraživanje ne
ulazi duboko u razloge, implicira da su školsko okruženje, očekivanja
nastavnika, društveni stereotipi ili pristup gradivu faktori koji mogu
imati ključnu ulogu.
Poruka
istraživanja je jasna: ako želimo jednakost u nauci, tehnologiji i
matematici, moramo početi od samog početka – od učionica u kojima
petogodišnjaci uče sabiranje i oduzimanje. Jer razlike koje nastanu u
prvom razredu, lako mogu da traju cijeli život.
Neke prethodne studije su pokazale kako djevojčice gube interesovanje za nauku u dobi od 15 godina, jer nisu doboljno ohrabrivane.
U BiH, zaostatak i ispodprosječni rezultati generalno u odnosu na prosjek u svijetu
Ovakve
studije nisu rađene na našem području te se ne može sa sigurnošću reći
šta se događa. Kod nas je činjenica da rezultati TIMSS istraživanja objavljeni u decembru 2024.
pokazuju da postoji trend da su dječaci ponešto bolji u matematici, a
djevojčice u prirodnim naukama, ali i da su učenici iz BiH ispod
prosjeka TIMS skale.
Učenici 4. razreda u BiH su na testu iz matematike ostvarili 447 bodova, a na testu iz prirodnih znanosti 448 bodova. Postignuće ostvareno na oba testa pozicionira BiH ispod prosjeka TIMSS skale koji iznosi 503 boda za matematiku i 494 bodova za prirodne nauke i razlika u odnosu na prosjek je statistički značajna.
U Bosni i Hercegovini djevojčice ostvaruju
bolja prosječna postignuća iz prirodnih nauka od dječaka i razlika u
postignućima je statistički značajna, dok na međunarodnom nivou,
djevojčice ostvaruju bolja prosječna postignuća iz prirodnih nauka od
dječaka, ali razlika nije statistički značajna.
U Bosni i Hercegovini dječaci ostvaruju
bolja prosječna postignuća iz matematike, ali razlika nije statistički
značajna, dok na međunarodnom nivou, dječaci ostvaruju bolja prosječna
postignuća iz matematike i razlika je statistički značajna.
Izvor: naukagovori.ba

