Ističući da je regresirano gorivo
trebalo riješiti na nivou BiH, jer je to pitanje za državu i odnosi se na njene
prihode od putarine i akciza, Usorac je za Fenu rekao da su poljoprivrednici i
očekivali da taj nivo vlasti preduzme potrebne mjere, ali, s ogorčenjem
konstatuje, to se ponovo nije desilo iako od agrara BiH još jedino ima sigurne
prihode.
Krajem novembra Upravni odbor Uprave
za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH jednoglasno je donio zaključak kojim se
vlade entiteta zadužuju da riješe pitanje u vezi s "plavim dizelom",
što je u skladu s pismom namjere Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i
političkim dogovorom unutar BiH.
Članovi UO UIOBIH zbog toga se tada
nisu izjašnjavali o tri prijedloga izmjena i dopuna Zakona o akcizama u BiH,
koji su bili na dnevnom redu, a tiču se uvođenja takozvanog plavog dizela.
Naglašeno je da će vlade entiteta na unificiran način rješiti problem
poljoprivrednih gazdistava i preduzeća na koje bi se odnosila odluka u vezi s
uvođenjem "plavog dizela".
Po ranijim najavama, entiteti su za
riješavanje pitanja sufinansiranja dizel goriva ratarima naredne godine trebalo
da izdvoje ukupno oko 25 miliona KM.
Međutim, u RS navode da se još
razmatraju načini rješavanja ovog pitanja.
Prosječna potrošnja goriva je oko
120 litara po hektaru njive, a za obradu voćnjaka i vinograda poljoprivrednici
troše i dva puta više, tako da bi uvođenje "plavog dizela" značajno
smanjilo troškove poljoprivrednih gazdinstava.
Fena /Frontal
