Razgovarali smo sa sa direktorom Društva za upravljanje PREF-a RS Darkom Lakićem.
Društvo za
upravljanje Penzijskim rezervnim fondom postoji već dvije godine. Kako biste
ocijenili dosadašnji rad?
U martu 2013.
godine će biti dvije godine od kako smo preuzeli upravljanje portfeljom PREF-a
i izuzetno smo zadovoljni postignutim. Prije svega, za veoma kratko vrijeme smo
uspjeli da se organizujemo i putem berze ponudimo na prodaju većinu paketa
akcija iz našeg portfelja. Do sada smo prodali pakete akcija u 100
preduzeća i novac koji dobijemo od prodaje akcija i od dividendi, uglavnom
ulažemo u obveznice na Banjalučkoj berzi, i tu smo zaista ostvarili odličnu
zaradu.
Imamo dobar tim
i nesumnjivo je da smo značajno unaprijedili upravljanje portfeljom koji je
Fond PIO dobio u postupku privatizacije, i to sa veoma malim troškovima
poslovanja. Uz sve to, mislim da smo uticali na rast likvidnosti na Banjalučkoj
berzi i vjerujem svojim investicijama uticali i na druge investitore da investiraju
na domaću berzu. Takođe, Fondu PIO RS smo krajem decembra isplatili 6,3 miliona
KM dividende po osnovu dobiti iz 2011. godine.
Sa druge strane,
iako ne propuštamo nijednu skupštinu akcionara preduzeća iz portfelja PREF-a i
pokušavamo unaprijediti korporativno upravljanje u tim preduzećima, te pokrećemo
sudske postupke gdje smatramo da su prava PREF-a ugrožena, nismo zadovoljni što
uglavnom ne možemo da utičemo na odluke u preduzećima gdje većinski vlasnici
imaju preko 50% vlasništva. Često smo, iako akcionari sa 10% vlasništva, samo
posmatrači loših poslovnih rezultata i odlaska preduzeća u stečaj. Mada, uglavnom
ti stečajevi nisu posljedica poslovnih odluka koje su donesene u poslednje
dvije godine, nego je to posljedica prekomjernog zaduživanja i gubitka tržišta
koje je počelo dosta ranije.
Ukupna
knjigovodstvena imovina PREF-a trenutno iznosi 266 miliona KM. Kolika je
stvarna vrijednost portfelja kojim upravljate?
Ukoliko bi okupili pet investicionih menadžera, koji poznaju lokalne
prilike, da procjene portfelj PREF-a, sigurno biste dobili pet različitih
rezultata. Akcije PREF-a su u 100% vlasništvu Fonda PIO RS i nisu listirane na
berzi, ali se sa akcijama zatvorenih investicionih fondova na domaćoj berzi
trguje po cijenama koje su ispod 40% od knjigovodstvene vrijednosti. Ipak,
sigurno je da portfelj PREF-a vrijedi više od 40% knjigovodstvene vrijednosti.
S druge strane, u portfelju PREF-a su akcije preduzeća koja su u stečaju
i preduzeća koja ne rade ili su prezadužena i gdje je izvjesno da će biti
pokrenut stečajni postupak, zatim preduzeća koja nikada nisu registrovana kao
akcionarska društva jer su propala odmah nakon početka procesa privatizacije
1998. godine, itd. Vrijednost te imovine u portfelju PREF-a na dan osnivanja je
iznosila preko 50 miliona KM i PREF će narednih godina u skladu sa međunarodnim
računovodstvenim standardima i lokalnim propisima imati značajne rashode u
poslovanju po tom osnovu. Tek nakon procesa restrukturiranja, koji će trajati
još minimalno pet do šest godina, moći ćemo reći da knjigovodstvena vrijednost
odražava stvarnu vrijednost portfelja. Ipak mislim da nakon procesa
restrukturiranja knjigovodstvena vrijednost neće biti značajno smanjena, jer
ćemo gubitke o kojima sam govorio nadoknađivati dividendama od preduzeća iz
portfelja i zaradama koje ćemo ostvariti od naših investicija.
To pokazuju i rezultati procesa restrukturiranja u poslednjih godinu i
po, jer krajem novembra ove godine oko 11% portfelja PREF-a ili preko 31 milion
KM čini imovina u obveznicama i bankarskim depozitima. Na dan osnivanja PREF-a
nismo imali ni jedne konvertibilne marke u obveznicama i depozitima, a u 2012.
godini prema preliminarnim projekcijama ćemo
imati skoro dva miliona maraka prihoda od kamata po osnovu te imovine. Dakle, povećanjem
učešća dužničkih finansijskih instrumenata u odnosu na vlasničke hartije od
vrijednosti, utičemo na smanjivanje rizika, te očuvanja i uvećanja imovine sa
kojom upravljamo.
2011.
godinu ste završili sa 11,5 miliona KM dobiti što vas stavlja na
drugo mjesto u Republici Srpskoj iza neprikosnovenog MTEL-a. Da li u narednim
godinama očekujete još veći prinos?
Dobit PREF-a u 2011. godini jeste značajna, i ta dobit će u narednih
nekoliko godina uglavnom biti rezultat dividendi koje dobijamo od preduzeća iz
portfelja PREF-a. Tako je dobit PREF-a u 2011. godini ostvarena u najvećoj
mjeri zahvaljujući dividendi Telekoma Srpske u kojem PREF ima oko 10%
vlasništva i koji je kako ste rekli neprikosnoven po dobiti u RS, te zaista
zaslužuje svako pohvalu. Podsjetiću Vas da je dobit Telekoma u posljednje četiri
krizne godine konstantno preko 100 miliona KM, dok je pre prodaje državnog
kapitala ta dobiti iznosila od 70 do 80 miliona KM.
Dobit PREF-a u narednim godinama će imati značajne oscilacije, jer kao
što sam rekao dio imovine koji se knjigovodstveno vodio sa oko 50 miliona KM u
narednim godinama se mora djelimično ili u cjelosti otpisati, te kao rezultat
tih otpisa izvjesno je da će dobit u narednim godinama biti manja nego u 2011.
godini i da ćemo bar jedne godine ostvariti gubitak. Međutim, nakon tog perioda
restrukturiranja portfelja i u zavisnosti od privrednih kretanja u RS i
okruženju, te u zavisnosti od toga da li ćemo isplaćivati dividendu osnivaču,
odnosno Fondu PIO, mislim da za 5-6 godina možemo ostvariti dobit od
oko 20 miliona KM.
Da li ste zadovoljni
saradnjom sa drugim fondovima. Zasigurno, mnogo bolje cijene se postižu
kada izlazite zajedno sa paketima akcija?
Zadovoljni smo saradnjom sa drugim
fondovima i sa IRB-om. Moram da priznam da sam i ja ranije imao mišljenje da će
veći paketi postići veće cijene. Tako smo se i ponašali u prethodnom periodu i
na sve aukcije koje mi organizujemo pozivali smo i ostale institucionalne
investitore. Međutim, manje uspjeha imamo kada prodajemo veće pakete. Naime, u
uslovima krize i niske likvidnosti često imamo situaciju da su investitori
zainteresovani za 10% akcija preduzeća , ali da nemaju interes za veće pakete,
a pogotovo ako prelaze 25% i imaju obavezu da objave ponudu za preuzimanja. Tako
da je moguće da ćemo u narednom periodu određene pakete koje smo nudili zajedno
sa ostalim fondovima samostalno ponuditi na prodaju na berzi. Naime, ekonomska kretanja u domaćoj
privredi i našim najvećim spoljnotrgovinskim partnerima ukazuju na smanjenje
tražnje što se ogleda u padu BDP-a, smanjenju apetita za ulazak u nove
investicione projekte, i zaokruživanje vlasništva u preduzećima iz našeg
portfelja. Naša pozicija nije ista kada smo osnovani i kada nismo imali niti
jednu konvertibilnu marku na računu i danas kada imamo preko 31 milion KM likvidnih sredstava. U narednom
peridou neće nam biti imperativ da spuštamo cijene akcija kako bi
prodali pakete akcija iz portfelja PREF-a.
Najveći
ste investitori na tržištu te tako utičete na likvidnost i ohrabrujete
potencijalne investitore. Koje su hartije od vrijednosti
najinteresantnije za vas?
PREF je u
zadnjih godinu i po jedan od najvećih pojedinačnih institucionalnih investitora
na Banjalučkoj berzi. Uglavnom ulažemo u obveznice Republike Srpske emitovane
po osnovu duga za ratnu štetu i staru deviznu štednju, te municipalne
obveznice. U prethodnih 18 mjeseci na berzi smo kupili obveznice čija je
vrijednost na kraju novembra iznosila preko 21 milion KM, a mi smo te obveznice
platili oko 19 miliona KM. Ako tome dodamo i kamate koje ostvarujemo po osnovu
tih obveznica prosječan prinos na te investicije je značajno veći od 10% To je
konkretno rezultat rada tima Društva za upravljanje PREF-om. Takođe, sve veći
broj banaka i osiguravajućih kuća se uključuje u trgovanje navedenim
obveznicama na Banjalučkoj berzi, a takođe institucionalni investitori iz
inostranstva investiraju u te hartije od vrijednosti.
Pored toga,
investirali smo i u akcije preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike
Srpske i akcije preduzeća ZTC Banja Vrućica iz Teslića. Zbog relativno male
ponude akcija na berzi, u prethodnom periodu kupili smo akcije navedenih
preduzeća u vrijednosti od oko 400 hiljada KM. Smatramo da akcije navedenih
preduzeća imaju značajan potencijal i to je osnovni razlog što kupujemo te
akcije na berzi. Trenutne cijene akcija preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS
su u prosjeku oko 20% od knjigovodstvene vrijednosti, dok su na razvijenim
tržištima tržišne cijene na berzi za 50% veće od knjigovodstvenih. Trenutno je
tržišna vrijednost svih preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS na Banjalučkoj
berzi oko 660 miliona KM.
Dakle, po postojećim tržišnim cijenama tri
hidroelektrane, dvije termoelektrane i pet distributivnih preduzeća na berzi
vrijedi 660 miliona KM i mi smatramo da tu postoji potencijal za rast tržišne
cijene. U uslovima krize i relativno malog broja investitora na berzi cijene
dostižu svoj minimum, i to može da bude dobro vrijeme za investiranje. Da li su
naše procjene ispravne i da li ćemo i na ovim investicijama zaraditi, kao što
smo zaradili trgujući obveznicama pokazaće vrijeme.
Koliko je realno
osnivanje privatnih penzijskih fondova koji bi penzijsku štednju građana
ulagali na tržište kapitala RS?
Iako je Zаkon o
dobrovoljnim penzijskim fondovimа i penzijskim plаnovimа usvojen još početkom
2009. godine, u Republici Srpskoj još uvijek nije osnovаn nijedаn dobrovoljni
penzijski fond, dok u gotovo svim držаvаmа u regionu već godinаmа posluju
dobrovoljni penzijski fondovi. Malo tržište i relativno slaba moć stanovništva
da dodatno štedi, pored efekata globalne krize jesu razlozi zbog čega u
Republici Srpskoj nije osnovan nijedan dobrovoljni penzijski fond iako postoje
sve zakonske pretpostavke.
Republika Srpska
ima interes za osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova jer na taj način
zaposleni koji na vrijeme počnu da uplaćuju doprinose u dobrovoljne penzijske
fondove, neće biti na ivici egzistencije kada budu penzioneri, jer će pored
penzije iz prvog stuba imati i dodatnu penziju po osnovu štednje u dobrovoljnom
penzijskom fondu. Kolika će iznos penzije biti zavisi od tri parametra. Prvi je
period štednje, drugi je iznos mjesečnih uplata, a treći je prinos koji fond
ostvari sa tim sredstvima.
Pored toga
interes države je u tome da se uvećava domaća štednja i da se taj novac ulaže u
domaću ekonomiju. Upravo penzijski fondovi su potencijalni kupci dugoročnih
obveznica koje emituju država, entiteti i jedinice lokalne samouprave sa ciljem
ostvarivanja stabilnih prinosa na duži rok, a time se sa druge strane otvara
mogućnost da se na taj način finansiraju razvojni infrastrukturni projekti.
Društvo zа uprаvljаnje PREF-om je već potpisаlo Mаndаtno pismo sа
Evropskom bаnkom zа obnovu i rаzvoj i Skupnom pokojninskom družbom iz
LJubljаne, čime smo zаpočeli pregovore o osnivаnju prvog Društvа zа uprаvljаnje
dobrovoljnim penzijskim fondom u Republici Srpskoj i BiH. Nаdаmo se dа ćemo naredne
godine imati prvi dobrovoljni penzijski fond u RS.
(Frontal)
