Istovremeno, a što je uočljivo na prvi pogled u pregledu rashoda budžeta za
2013. godinu, BiH izdvaja ogromna budžetska sredstva za pravosudne institucije
koje su i nakon reforme pravosuđa, uz časne izuzetke, ostvarile male ili
nikakve pomake u svom radu.
Među "zakinutim" institucijama je i Direkcija za evropske
integracije (DEI) BiH, čiji direktor Nevenka Savić kaže da su već prilikom
projekcije budžeta za 2013. godinu izrazili potrebu za mnogo više sredstava od
planiranih.
"Trebaće nam znatna sredstva za prevod upitnika i svih zakona i
podzakonskih akata, kao i za druge aktivnosti. Dobili smo obećanje od
Ministarstva finansija da, kada dođe do tog trenutka, možemo zahtijevati
dodatna sredstva iz budžetske rezerve", ističe Savićeva.
Direktor DEI upozorava da će ovoj instituciji, nakon što država preda
aplikaciju i dobije kandidatski status, također trebati i dodatni kvalitetni
kadrovi.
"Tražili smo dodatno zapošljavanje, ali to nam nije odobreno u traženoj
mjeri", ističe Savićeva.
Za političkog analitičara Tanju Topić projekcija rashoda državnih
institucija u ovoj godini nije iznenađenje, pogotovo u kontekstu evropskog puta
BiH.
"To vam je neka vrsta deklarativne podrške, a maske su davno pale. Naši
političari i lideri, recimo, DEI doživljavaju kao neku vrstu nužnog zla i niko
joj od političara ne pridaje odgovarajuću važnost", navodi Topićeva, koja
smatra da su našim liderima, pa tako i društvu, iskonske evropske vrijednosti
daleko.
"Tu ima ostataka i onog mentalnog nasljeđa da smo bili i ostali neka
vrsta ‘policijske države'", ističe ona.
Za Predraga Praštala, predsjednika Evropskog pokreta u BiH, nema dileme kada
su u pitanju državni prioriteti i budžetska podrška.
"Ako nam je u interesu da imamo evropski put, DEI apsolutno treba ojačati,
jer je ona koordinaciono tijelo sa EU i Evropskom komisijom. Mislim da bi
rješenje bilo uspostavljanje sistema kao u Hrvatskoj, koja ima Ministarstvo
vanjskih poslova i evropskih integracija, a ako je moguće, zašto ne formirati i
potpuno novo ministarstvo za evropske integracije", ističe Praštalo.
Prema njegovim riječima, trebamo puno kvalitetnih kadrova koji će trebati
prevoditi silne evropske konvencije, jer ne treba zaboraviti da su s tim
problema imale i Slovenija i Hrvatska.
Ovo je naročito indikativno ako znamo da vlasti i politički lideri
najavljuju podnošenje kredibilne aplikacije za sticanje kandidatskog statusa u
EU najkasnije do polovine ove godine.
Smještaj institucija
Bosna i Hercegovina i u 2013. godini nastaviće s rasipničkom praksom za
smještaj vlastitih institucija u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci,
Mostaru i Tuzli, za šta je planirano 20 miliona KM pod stavkom
"višegodišnja kapitalna ulaganja".
Inače, od direktnih transfera sa jedinstvenog računa trezora u ovoj godini
planirani su rashodi u iznosu 26 miliona KM (2,5 miliona manje nego u 2012.
godini).
N.N./Frontal

