Uobičajena je praksa da se podvuče
crta pod rezultate prve godine rada, da se ocijene dometi, smjer, uspjesi i
promašaji državne vlade u cjelini, ali i svakog ministra ponaosob.
Ocjenu jednogodišnjeg rada državnih
ministara i Savjeta ministara BiH u cjelini prepustili smo vodećim novinarima i
urednicima najutjecajnijih medija u BiH. U našoj anketi sudjelovalo je deset
novinara i urednika, koji su prvu godinu rada državne vlade i njenih ministara
ocjenjivali numerički, u rasponu od 1 do 5, rukovodeći se principom
kompariranja predizbornih obećanja i postizborne realizacije. Iz ankete su
izostavljena dva ministarstva – sigurnosti i odbrane – u kojima su nedavno
napravljene kadrovske promjene.
Većina anketiranih novinara smatra
da je jednogodišnji rezultat rada Savjeta ministara BiH krajnje skroman: nije
načinjen ni milimetarski progres prema Evropskoj uniji i NATO alijansi; nije
uspostavljena čvršća suradnja sa susjednim državama, u prvom redu s Hrvatskom i
Srbijom; nije prekinuta praksa olakog zaduživanja države radi izmirenja rastuće
budžetske potrošnje; nije popravljen ukupni ekonomski i politički ambijent za
privlačenje stranih investicija; nije poboljšan međunarodni kreditni rejting
države itd.
Na drugoj strani, lista uspjeha
Savjeta ministara BiH u prvoj godini mandata neuporedivo je kraća. Kao glavni
uspjeh anketirani novinari navode činjenicu da je budžet državnih institucija
BiH, iako umanjen, po prvi put usvojen u zakonom predviđenom roku i da su s
Hrvatskom ispregovarani ključni elementi trgovinske saradnje po novim pravilima
koja će stupiti na snagu sredinom godine, kada Hrvatska postane punopravna
članica Evropske unije.
Uspjehom se smatra i činjenica da je
Savjet ministara BiH, za naše političke uvjete, radilo prilično skladno, bez
ozbiljnijih trzavica, podjela i afera, što se najvećim dijelom pripisuje
diplomatskom talentu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Vjekoslava Bevande.
Za prvu godina rada, Savjet
ministara BiH u cjelini dobio je prosječnu ocjenu 2,4, no tri ministra, Damir
Ljubić, Bariša Čolak i Nikola Špirić, prema mišljenju anketiranih novinara nisu
zaslužila prolaznu ocjenu. Najlošiju prosječnu ocjenu (1,8) dobio je ministar
Damir Ljubić, koji predvodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.
Anketirani novinari nisu mogli navesti niti jednu konkretnu akciju, projekat
ili inicijativu koju je u protekloj godine pokrenuo ministar Damir Ljubić.
Prolazni ocjenu nije dobio ni
ministar pravde Bariša Čolak (prosječna ocjena 1,9), kao ni ministar finansija
i trezora Nikola Špirić (prosječna ocjena 1,9). Ministru Čolaku zamjera se
izostanak inicijative i nedovoljno prisustvo u javnosti, dok se ministru
Špiriću spočitava pretjerano prisustvo u javnosti i istupi sa stranačke umjesto
s ministarske pozicije.
Na drugoj strani, najvišu ocjenu
(prosjek 3,3) za jednogodišnji rad dobio je ministar ekonomskih odnosa i
trgovine Mirko Šarović, prvenstveno zbog činjenice da je uspio privesti kraju
pregovore s Hrvatskom oko primjene novog trgovinskog režima.
Nakon Šarovića, najvišu ocjenu
(prosjek 3,1) dobio je predsjedavajući Vjekoslav Bevanda, u čije zasluge spada
budžetska konsolidacija državnih institucija i pregovori s međunarodnim
monetarnim fondom oko novog kreditnog aranžmana.
Jednogodišnji rad ministra vanjskih
poslova BiH Zlatka Lagumdžije ocijenjen je u dosta širokom rasponu od 1 do 4,
pri čemu je zanimljiva činjenica da su tri anketirana novinara Lagumdžiji
dodijelila „čistu jedinicu“, jednako kao i njegovom stranačkom kolegi Damiru
Hadžiću, koji predvodi Ministarstvo saobraćaja i komunikacija. Kad se sve
zbroji, prosječna ocjena rada Zlatka Lagumdžije iznosi 2,2, a prosječna ocjena
rada Damira Hadžića 2,4.
Nezavisne/Frontal
