Predsjednik Srpske radikalne stranke i
haški optuženik Vojislav Šešelj za nekoliko mjeseci mogao bi da se vrati u
Srbiju!
Kako su u izvještaju podnijetom Savjetu
bezbjednosti UN naveli predsjednik Tribunala u Hagu Teodor Meron i glavni tužilac
Serž Bramerc, prvostepena presuda Šešelju biće izrečena četiri mjeseca kasnije
nego što je prvobitno bilo planirano, tačnije u julu ove godine. Proces
suđenja Šešelju praktično je završen 20. marta 2012, kada je on završio sa
iznošenjem završne riječi.
U Haškom sudu za Telegraf potvrđuju da
će postupak biti okončan ove godine, ali nisu željeli da istaknu tačan datum
izricanja presude.
– U ovom trenutku još uvijek nemamo
tačan raspored aktivnosti, i to važi i za slučaj Vojislava Šešelja – dodaju u
Haškom sudu.
U stranci Vojislava Šešelja, koja prvi
put nakon više od dvadeset godina nije u sazivu srpskog parlamenta, s
nestrpljenjem čekaju jul. Kako u razgovoru za Telegraf kaže funkcioner SRS
Nemanja Šarović, Haški sud protiv Šešelja nema nikavih dokaza, pa bi on “morao
da bude pušten”.
– Opšti stav, bez obzira na to kojoj
partiji ko pripada, od Čedomira Jovanovića pa do druge krajnosti, jeste da
dokaza protiv Šešelja nema. Ja sam siguran da bi on morao da bude pušten, ali
presude Gotovini i Haradinaju dovoljno govore o pravičnosti tog suda. Tamo niko
nije osuđen za zločine nad Srbima – podsjeća Šarović.
Prema njegovim riječima, o eventualnom
povratku lidera SRS na političku scenu Srbije ne može se govoriti, jer “Šešelj
politiku nikada nije napuštao”.
– Iako su sve učinili da ga ućutkaju i
iz politike protjeraju, istina je da Vojislav Šešelj politiku nikada nije
napuštao. Njegov odlazak u Hag je bila žrtva i upravo je vezana za njegovo
bavljenje politikom. On je dokazao da je na svaku žrtvu spreman i sada je
potpuno jasno da je on tamo otišao da brani istinu o srpskom narodu – smatra
Šarović.
Slično razmišlja i njegov partijski
kolega Zoran Krasić, koji tvrdi da je izračunao da je Šešelj u Hagu dva i po
puta ugroženiji od bilo kog drugog optuženika.
– To je prosta matematička računica.
Meni ni do danas nije jasno šta on tamo traži. Svaka sekunda koju je tamo
proveo je pretjerana – poručuje Krasić.
On dodaje da je “Šešelj čitav život
podredio politici i srpskom narodu“.
DESET GODINA SUĐENJA I SUNOVRAT
PARTIJE
Podsjetimo, Vojislav Šešelj se na
spisku haških optuženika pojavio oktobra 2001. godine, dok je optužnica koju je
potpisala tužiteljka Karla del Ponte obelodanjena 14. februara 2003. Deset dana
kasnije, Šešelj se dobrovoljno uputio ka Haškom tribunalu.
Svoje razloge on je objasnio u
razgovoru za “Večernje novosti”, gdje je rekao “da bi bio duboko nesrećan kada
bi taj svjetski cirkus prošao bez njegovog direktnog učešća“.
– Jedva čekam da odem u Hag. Što prije i
u bilo kom svojstvu. Moj životni cilj nije da mirno umrem u krevetu, već da
ostavim neko djelo po kome će me se sjećati pokoljenja. Hag je za tako nešto
idealna prilika – poručio je tada Šešelj.
Za ovih deset godina “slučaj Šešelj”
nekoliko puta je bio i na naslovnim stranama inostrane štampe. U međuvremenu, kada je
u pitanju upravljanje strankom, Šešelj nijednog trenutka nije “ispuštao konce
iz ruku”: njegove rekacije na odvajanje Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića
bile su vrlo burne, a neposredno pred potonje izbore za predsjednika Srbije SRS
je kandidovala Jadranku Šešelj – po liderovoj izričitoj želji.
Takođe, nakon “ispadanja” iz
poslaničkih klupa, Šešelj je poslao detaljne instrukcije za “čistku” u stranci,
nakon čega je cijeli stranački vrh izmjenjen.
Inače, hrvatski hrvatski novinar i
haški osuđenik Domagoj Margetić rekao je u razgovoru za Telegraf da bi za
Šešelja i Ratka Mladića trebalo očekivati oslobađajuće presude.
(Telegraf.rs/Frontal)
