Prema ovom istraživanju građani najmanje vjeruju političarima (19 odsto) i političkim strankama (24 odsto). Uprkos povjerenju medijima, ispitanici su izuzetno loše ocijenili slobodu medija. Čak 81,6 odsto njih misli da je sloboda “malo ili gotovo nikako prisutna”. Kao razloge koji ugrožavaju ove slobode građani su istakli političku I finansijsku ovisnost, ali i nedovoljnu profesionalnost zaposlenih u medijima. Prema mišljenju 66 odsto ispitanika na medije najveći uticaj imaju političari i političke stranke. Primjetan je rast i uticaja poslovne zajednice i vlasnika medija.
Čak 80% građana smatra kako je novinarsko djelovanje politički motivisano, a njih 42% smatra to razlogom gubitka objektivnosti, stoji u ovom istraživanju.
Ispitanici nisu zadovoljni kako mediji biraju teme koje predstavljaju jer ne pokrivaju dovoljno interese građana. U rangiranju tema na prvom mjestu građane zanimaju socijalne, zatim ekonomske, teme koje se tiču svakodnevnog života, a na posljednjem mjestu su kriminal i korupcija.
Ovo istraživanje je obradilo I pluralizam medija, te donosi zaključak da je TV dominantan medij u BiH, ali da se svaki četvrti ispitanik najkvalitetnije informiše putem interneta. Čak polovina svih ispitanika je internet ocijenilo kao naročito važan izvor za informisanje. Uticaj dnevnih novina i radija na javno mnjenje je prema ovom istraživanju sve manji.
Komentarišući rezultate ovog istraživanja Milkica Milojević, predsjednica Udruženja “BH novinari” izrazila je zadovoljstvo činjenicom da građani vjeruju medijima
“To je jedan ogroman kapital. To je sama suština našeg posla. Ali to je istovremeno, na neki način, poziv na pritiske. To što nam građani vjeruju ukazje moćnicima da smo snaga I da smo mi njima potencijalna opasnost”, rekla je predsjednica ovog udruženja.
Milojevićeva je, između ostalog, apostrofirala podatak da 20 odsto ispitanika napade na novinare smatraju opravdanim.
Udruženje “BH novinari” predstavilo je danas istraživanje “Mediji u BiH 2013 – medijske slobode, profesionalizam i izazovi” gdje su metodom slučajnog odabira fiksnog telefona ispitali 503 građanina u oba bh entiteta. Realizaciju ovog istraživanja pomogla je Fondacija Fridrih Ebert.
(Frontal)
