izvor: Nezavisne
Prema njenim riječima, do ove odluke je došlo na zahtjev konzervativnih stranaka u Parlamentu, čiji su glasovi prevagnuli.
Ona je prvo istakla da je Kolegij EP-a usvojio njen prijedlog da glasanje bude odgođeno zbog toga što se radi o osjetljivom političkom pitanju koje bi moglo imati negativan uticaj na buduću viznu politiku EU, ali je, kako je istakla, naknadno donesena odluka da glasanje ipak bude održano kako je ranije bilo planirano.
"Mi bismo bili najzadovoljniji da klauzula bude odbijena, s obzirom na to da se radi o nacrtu u prvom čitanju. Onda bismo se vratili za pregovarački sto i Savjet EU bi morao iznijeti drugačiji prijedlog. Mislimo da bi to bilo bolje rješenje od prijedloga koji je sada na stolu", ocijenila je Fajonova.
Kako je objasnila, uskoro će biti poznat i konačni tekst dokumenta, a ako klauzula bude usvojena, omogućila bi bržu suspenziju bezviznog režima zemljama zapadnog Balkana, ukoliko bi i dalje bilo problema sa zloupotrebom instituta azila.
Podsjećanja radi, nakon ukidanja viza zemljama zapadnog Balkana došlo je do znatnog porasta broja lažnih azilanata koji ovaj institut koriste radi mogućnosti boravka u pojedinim zemljama EU, najviše u Švedskoj, Njemačkoj i Belgiji. BiH je putem Ministarstva bezbjednosti BiH uspostavila tim za praćenje vizne liberalizacije, koji je u kontaktu sa pomenutim zemljama, kako bi se suzbio broj lažnih azilanata koji dolaze iz BiH.
Fajonova je izrazila nadu da bi, ukoliko dođe do odbijanja predloženog dokumenta, dodatno vrijeme za analizu zagovornicima uvođenja klauzule omogućilo da razmisle o svim posljedicama koje bi to imalo za Evropsku uniju.
Treba napomenuti da je u pomenutoj odluci, osim klauzule o viznoj liberazliaciji koja se tiče zapadnog Balkana, naveden i princip reciprociteta, koji je bio glavni kamen spoticanja između pojedinih zemalja EU, Evropske komisije, Savjeta EU i Evropskog parlamenta. Princip reciprociteta nalaže da EU uvede vize građanima trećih zemalja koje ne žele ukinuti vize državljanima EU. Više od godinu dana unutar EU nije došlo do konsenzusa kako riješiti ovo pitanje.
Sagovornik iz EU upućen u problematiku vizne liberalizacije nam je objasnio da bi klauzula, čak i kada bi bila usvojena, bila teško primjenjiva u praksi.
"Kada zemlje članice podnesu zahtjev za uvođenje viza, Komisija će vjerovatno prvo tražiti da se primijene druge mjere, a suspenzija bezviznog režima bi ostala kao zadnja mjera. Tako da bi procedura od podnošenja do usvajanja mogla trajati i do dvije godine", objasnio nam je dobro upućeni sagovornik.
