izvor: Tanjug
Taj dan, 29. novembar,
proglašen je Danom republike, koji je kasnije slavljen kao praznik
gotovo šest decenija, sve do 2002. godine, od kada se zvaničnio ne
obilježava u Srbiji.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je 29. i 30. novembra
1943. godine i na njemu je donijeta odluka da se Jugoslavija izgradi na
federativnom principu, pod vođstvom samo jedne stranke – Komunističke
partije Jugoslavije.
Na tom skupu je odlučeno da se budućoj
Jugoslaviji pripoje južnoslovenske teritorije koje su na kraju Prvog
svjetskog rata ostale u sastavu Italije (Istra, Zadar, Slovenačko
primorje, Julijska krajina i druge).
Odlučeno je i da se formira
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) koji je imao izvjesna
svojstva vlade, a oduzeta su zakonska prava jugoslovenskoj vladi u
izbjeglištvu, zabranjen je povratak u zemlju kralju Petru II
Karađorđeviću, do kraja rata
AVNOJ je uveo naziv maršala
Jugoslavije i dodijelio ga partizanskom vrhovnom komandantu Josipu Brozu
Titu. Funkcija predsjednika "prve vlade" nove Jugoslavije povjerena je
Titu.
Na dvogodišnjicu zasjedanja u Jajcu, 29. novembra 1945,
dotadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija preimenovana je u
Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, što znači da je monarhija i
formalno oborena, a 31. januara 1946. proglašen je prvi Ustav FNRJ.
Poslije
završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar proslavljan je kao Dan
Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.
Prema
tadašnjem Zakonu o državnim praznicima, proslavljao se dva neradna
dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države,
počasne plotune, a 1964. ustanovljena je i nagrada AVNOJ-a.
Poslednji
put praznik je u Srbiji obilježen 2001. godine, a Savezna skupština SRJ
ukinula ga je tek sredinom novembra slijedeće godine.
Do 1997.
godine, 29. novembar je slavljen kao dan sjećanja na Drugo zasjedanje
AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao dan kada je 1945.
Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika.
Zamjena
značenja nastala je kao izraz kritike zbog toga što je tadašnja Savezna
Republika Jugoslavija nastavila da obilježava praznik nepostojeće države
– federacije šest republika – koja se raspala 1991. godine.
U
oktobru 2007. godine Skupština Srbije usvojila je izmjene Zakona o
državnim praznicima, čime je prestao da važi prethodni zakon SRJ.
Srbija
je Zakonom o državim praznicima utvrdila da se kao Dan državnosti
praznuje Sretenje – 15. februar, kada je 1804. godine počelo stvaranje
moderne srpske države.

