izvor: Srna
Do smanjenja deficita došlo je zbog nominalnog rasta izvoza od 5,8 odsto i pada uvoza za četiri odsto.
Bez obzira na nepovoljna kretanja izvoznih tržišta, rast izvoza je
velikim dijelom ostvaren zahvaljujući snažnom povećanju proizvodnje i
izvoza električne energije usljed povoljne hidrološke situacije u
hidroelektranama.
Blago smanjenje domaće tražnje, nastale zbog negativnog trenda
privatne i javne potrošnje i pada privatnih investicija, dovelo je do
pada uvoza.
Loša situacija na tržištu rada u BiH i okruženju znatno je ugrozila
raspoloživi dohodak građana, dok je pad budžetskih prihoda u prošloj
godini ograničio rashode uključujući i javnu potrošnju.
S druge strane, snažan rast javnih radova u velikoj mjeri finansiran je povoljnim zaduživanjem kod međunarodnih kreditora.
Slična situacija nastavljena je i u prva dva mjeseca četvrtog
prošlogodišnjeg tromjesečja, gdje je jedan od najbitnijih trendova bio
rast industrijske proizvodnje u novembru od 2,4 odsto, kao i skoka
građevinskih radova, naročito u Republici Srpskoj.
Najznačajniji negativan indikator u novembru prošle godine bio je
rast vanjskotrgovinskog deficita robe od 15,9 odsto na godišnjem nivou.
