izvor: Srna
Ponomarjeva smatra da Evropa ne treba da se svađa sa "Gaspromom",
pošto će njene potrebe za gasom u narednim decenijama samo rasti, te da
je izgradnja gasovoda korisnija Evropi i južnim zemljama nego Rusiji.
"Prema proračunima, potražnja za prirodnim gasom u Evropi do 2030.
godine ‘porašće’ za 25 odsto, od čega će se 80 odsto gasa uvoziti",
ističe Ponomarjeva.
Ona ocjenjuje da bi Rusija imala finansijske troškove i gubitak
dobiti u slučaju najneprijatnijeg scenarija – da izgradnja "Južnog toka"
bude obustavljena, ali da to ne bi bilo fatalno za rusku ekonomiju, dok
bi za Evropu odustajanje od ruskog projekta značilo niz energetskih i
političkih kriza.
Ponomarjeva navodi da su evropski činovnici od diplomatskih aluzija i
želja prešli na otvoren diktat, tražeći preispitivanje ugovora o
izgradnji "Južnog toka", što predstavlja najbanalniju prijetnju i
ucjenu.
EU tvrdi da međuvladini ugovori Moskve sa zemljama kroz koje će
proći "Južni tok" nemaju pravnu snagu, a Ponomarjeva ocjenjuje da, prema
logici evropskih činovnika, pravnu snagu tim dokumentima ne daju vlade i
parlamenti zemalja, nego Treći energetski paket /TEP/, prema kojem
isporučilac gasa ne može biti vlasnik gasovoda.
Ona pojašnjava da bi to značilo da "Gasprom" izgradi gasovod, ali da
nije njegova briga čiji će gas njime proticati i po kojoj cijeni!?
"Nastaje čudna situacija da je ono što odgovara nacionalnim
interesima i ekonomijama, recimo, Srbije i Republike Srpske – ‘opasno’
za EU", ukazuje Ponomarjeva.
Stav Beograda da o "Južnom toku" treba da se dogovore Moskva i
Brisel, Ponomarjeva komentariše kao potez kojim rukovodstvo Srbije
odnose Moskve i Beograda neposredno stavlja u zavisnost od razvoja
odnosa Moskve i Brisela.
Ponomarjeva ocjenjuje da izgradnja "Južnog toka" kroz Srbiju ne
zavisi samo od Moskve i Zapada, nego i srpske strane i izražava bojazan
da bi Srbija mogla da inicira preispitivanje međuvladinog rusko-srpskog
ugovora, koji se tiče "Južnog toka" i Naftne industrije Srbije /NIS/, pa
čak i da ga zamrzne.
Ona navodi da su u ruskom Ministarstvu energetike uvjereni da neće
doći ni do kakvog raskidanja ugovora za "Južni tok", jer je većina
ugovora zaključena još 2008. godine, odnosno prije stupanja na snagu
Trećeg energetskog paketa.
Prema mišljenju rukovodilaca ruskih energetskih resora, međuvladini
ugovori koji su zaključeni sa drugim zemljama o "Južnom toku" pravno
imaju veću težinu od ostalih zakona EU.
"Riječ je o diskriminaciji ruskih kompanija na evropskom tržištu
pošto je Treći ekonomski paket, na koji se poziva Brisel, suprotan
Sporazumu između Rusije i EU u dijelu podsticanja i zaštite investicija,
kao i normama Svjetske trgovinske organizacije", precizira Ponomarjeva
za Srnu.
Ako EU bude podnosila tužbe protiv "Gasproma" zbog neispunjavanja
normi Trećeg ekonomskog paketa, ocjenjuje ona, ruska strana može da
odgovori simetrično, a Moskva je već poručila da sprema tužbe protiv EU
zbog ograničenja, koje je uspostavio ozloglašeni Treći energetski paket.
Ponomarjeva ističe da je "Gasprom" već našao kupce za svu pretpostavljenu količinu gasa od 63 milijarde metara kubnih godišnje.
"Južni tok’ omogućava sigurnu isporuku gasa, investicije, nova radna
mjesta i aktiviranje finansijsko-bankarske sfere zemalja koje su
uključene u realizaciju projekta", zaključuje Jelena Ponomarjeva, doktor
političkih nauka i profesor Moskovskog državnog instituta međunarodnih
odnosa Ministarstva inostranih poslova Rusije.
