autor: Senka Trivić
Kad se vratimo deset godina unazad kako biste
danas opisali položaj Srba u Hrvatskoj?
Građani i građanke Republike Hrvatske srpske
nacionalnosti su danas prisiljeni razmišljati i snalaziti se u kategorijama
recesije i nezaposlenosti nastojeći da se održe na granici egzistencijalnog
minimuma i u tom smislu dijele sudbinu i svih drugih. No, specifična težina
srpske zajednice i danas i deset godina unazad jeste naslijeđe minulog sukoba.
To je veliki teret sa kojim se nije jednostavno nositi posebno kada imate u
vidu da je srpsko stanovništvo starije životne dobi, češće ženskog spola
nastanjeno u marginalizovanim i ruralnim područjima.
Da li prema Konvencijama i unutrašnjim regulativama se poštuju ljudska i druga
prava Srba propisana zakonim?
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina
iz decembra 2002. godine uređena su posebna prava i slobode nacionalnih manjina
u Republici Hrvatskoj. No, tumačenje i primjena ovih zakonodavnih okvira i
danas su vrlo fleksibilni i podložni različitim uticajima. Primjera radi uprkos
garantovanom pravu na proporcionalnu zastupljenost u tijelima državne uprave
svjedoci smo negativnih trendova smanjivanja udjela nacionalnih manjina u
tijelima državne uprave.
Voditeljica ste odjela za kulturu pri SNV. Koliko se na ovom području radi i
šta zapravo kulturno naslijedstvo i tekovine znače za Srbe u RS?
Kulturno nasljedstvo Srba u Hrvatskoj je
svakako veliko i mjeri se epohama, ali
figurativno rečeno nasljednika baš i nema ili su razbaštinjeni. Tu ne mislim
samo na srpsko stanovništvo koje se nikada nije vratilo nakon vojnih operacija
1995. godine već i na one koji su se
vratili i potom ponovno migrirali u potrazi za uređenijim društvom i
predvidivim životom. No, nasljednici kulture Srba i nisu samo Srbi već i svi drugi
stanovnici ovih prostora. Kultura Srba nikada se nije razvijala izolovano. Ona
je uvijek uticala i doživljavala je uticaje i u tom smislu smatram da
predstavlja nasljedstvo za cijelo hrvatsko društvo. Drugo je pitanje je li to
nasljedstvo prihvatljivo i kako se ono interpretira.
U svemu tome šta je odgovornost Srpskog
narodnog vijeća?
Način na koji se nosimo odgovornošću definisan
je našim ljudskim kapacitetima i resursima koje nam u najvećem dijelu osigurava
Savjet za nacionalne manjine i Vlada Republike Hrvatske. Najvažniji dio
aktivnosti odnosi se na godišnja dešavanja koja podrazumijevaju očuvanje
tradicija komemorisanja na mjestima stradanja u ratovima XX vijeka, ali i
obnovu ceremonijala na mjestima velikih pobjeda u Drugom svjetskom ratu. Drugi
veliki dio aktivnosti odnosi se na inicijative obnove i očuvanja u ratu
uništene i uglavnom zaboravljene spomeničke baštine koja obuhvata više hiljada
spomenika i spomen-obilježja posvećenih civilnim i vojnim žrtvama Drugog svj.
rata. Među inicijativama obnove nalazi se i Dječje groblje u Sisku,
spomen-područje Jadovno, ali vrlo često
i rodne kuće i posebna mjesta sjećanja poput Kule Stojana Jankovića.
Spomeničko obilježavanje mjesta stradanja
srpskih civila u posljednjem ratu je takođe iznimno važna aktivnost. U urbanim
sredinama nije moguće obilježiti niti jednom spomen-pločom mjesta stradanja
srpskih civila.
U pojedinim mjestima, uglavnom ruralnim,
relativno je jednostavno pristupiti izgradnji obilježja. Tako smo prošle godine podigli
spomen-obilježje u selu Gošić za sedmoro njegovih mještana koji su pobijeni čak
dva mjeseca nakon “Oluje”.
Jedno od takođe važnih opredjeljenja SNV-a je da podržava pripremu i objavljivanje knjiga koje se tiču i statusa
Srba u Hrvatskoj, a koje se vrlo često ne mogu izboriti konvencionalnim
sredstvima za pažnju javnosti i izdavača.
Tako smo u 2012. godini objavili „Knjigocid – o uništavanju knjiga u
Hrvatskoj 1990-tih“ autora Ante Lešaje koji nam je ukazao veliko povjerenje i
zadužio nas dvadesetogodišnjim istraživanjem fenomena sistemskog uništavanja
knjiga u Hrvatskoj koje su se na bilo koji način mogle dovesti u vezu sa
Srbima, NOB-om, marksizmom, Jugoslavijom ili bilo čime što bi podsjetilo na vreme
zajedničke države. Tu su i mnoga druga zaduženja i aktivnosti.
Kulturni identitet znači očuvanje jezika,
običaja i dr. Prošle godine svjedočili smo velikoj uzbuni uvođenja ćirilice u
Vukovar. Da li je još rano za istinska prihvatanja Srba u Hrvatskoj, šta se
treba po tom osnovu mijenjai?
Teško je reći šta je to istinsko prihvatanje
ikoga kada živimo u vremenu otuđenja i nepovjerenja među ljudima. Vjerujem da
nam za taj proces obnove povjerenja i dobre volje treba dosta strpljenja i ne prevelika očekivanja. No, ono što jeste
veoma važno i na što nastojimo uticati jeste da nadležne institucije rade svoj
posao. U tom smislu srpska zajednica će uvijek biti partner u afirmativnim i
razvojnim koracima koji se budu činili ka jednom pravednijem i boljem društvu.
I prije pokušaja uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru bilo je indikatora koji
su vrlo jasno, i to ne samo u Vukovaru, ukazivali na opadanje kvaliteta života
Srba u Hrvatskoj.
Reakcija jednog dijela hrvatske javnosti na uvođenje
dvojezičnih ploča jeste i indikator statusa Srba i našeg ustavnog prava na
upotrebu maternjeg jezika i pisma. No, po meni, to je prije svega pitanje
dinamike odnosa aktuelne administracije i njenih formalnih i manje formalnih
oponenata, a ne pitanje odnosa srpske manjine i hrvatske većine.
Koji su
problemi koje nadate da će se riješiti u tekućoj godini, odnosno šta bi bio
fokus djelovanja SNV za ovu godinu?
Fokus djelovanja u ovoj godini je određen
komemorativnim kalendarom i obilježavanjem Dana proboja logoraša iz Jasenovca,
Dana sjećanja na Jadovno 1941., Dana sjećanja na srpsku ratnu siročad u Sisku i
mnogih drugih datuma koji su naša trajna obaveza i odgovornost. Ove godine ćemo
u suorganizaciji sa Savezom antifašista postaviti izložbu na nekadašnji Trg
Republike i time obilježiti 70. godina ZAVNOH-a kojim su izjednačena prava žena
i muškaraca kao i prava Hrvata i Srba. Autor izložbe je Saša Šimpraga sa kojim smo
sličnu saradnju ostvarili i u radu na paviljonu posvećenom
proboju logoraša u Jasenovcu koji je bio postavljen 2012. godine na Trgu Petra
Preradovića u Zagrebu.
Osim toga provodimo kampanju za uvrštenje
Milutina Milankovića u školske udžbenike u Republici Hrvatskoj koju smo
započeli tematskim kalendarom za tekuću godinu, potom izložbom za srednje škole
koja je već obišla desetak obrazovnih institucija, a u maju ćemo prigodno
obilježiti i godišnjicu njegovog rođendana u Dalju.
Dio ovogodišnjih događanja jeste i
manifestacija pod nazivom „Otvoreni dani Kule“ u okviru koje Srpsko narodno
vijeće uz podršku obitelji Desnica i SKD Prosvjeta osmišljava i priprema
kulturnu manifestaciju koja ima za cilj čuvanje baštine sjeverne Dalmacije i
otvaranje Kule za sve ljude iz okolnih mjesta.
