izvor: nedeljnik.co.rs
"Za mene je kosovsko pitanje riješeno. To znači da ono
više ne postoji kao južna srpska pokrajina. Vašoj generaciji savjetujem da ne
trošite snagu na kosovsko pitanje, jer je istorija to riješila mimo vas",
poručio je bivši predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, i podsjetio da je
prvi izašao u javnost, još šezdesetih, sa idejom o podjeli Kosova, ali da ona
nije prošla.
On se u opširnom razgovoru, objavljenom na 14 strana u
prazničnom dvobroju Nedeljnika osvrnuo i na Prvi svjetski rat, opisan u
njegovom romanu "Vrijeme smrti".
"Ako u jednom ratu izgubimo 60 odsto muškaraca, kao što
se nama desilo, ako se jedna zemlja tako razori i opljačka kao Srbija, onda taj
rat ne može da se slavi – kako se to danas slavi – samo kao pobjeda",
kazao je Ćosić. "Mi više ne smijemo da ratujemo. Nemamo biološki, a više
ni patriotski potencijal. Vjerujem da je mir jedini uslov našeg postojanja. Ima
mnogo sličnosti u postupcima, ultimatumima i odnosu evropskih sila prema Srbiji
1914. i 1941. godine. Mnogo sličnosti. Naravno, niko nam ne postavlja ratne
ultimatume, ali mislim da su danas ti pritisci perfidniji u svojoj metodologiji
jer se prenose na ekonomsku sferu, na cjelokupan život naroda. I da se taj
pritisak podnese ili umanji, neophodno je svim silama raditi na novim
savezništvima."
‘Srbija nema jaku opoziciju. Mislim da ste vi, vaša generacija,
oportunisti. I da će to što imamo jednopartijsku vlast ovu zemlju teško da
košta. Pogotovo što ima i vođu koji se poistovetio sa državom. To je samo
Komunistička partija imala u našoj istoriji’
‘Negativna percepcija Dobrice Ćosića kao pisca, posebno
kod mladih generacija, počinje od trenutka kada sam postao predsjednik, kada
sam postao čovjek vlasti, mada sam 20 godina prije toga bio disident sa
najvećim policijskim dosijeom. A demokratska opozicija je došavši na vlast
2000. godine prebrisala čitavu deceniju žestoke opozicije u Srbiji koja nije
imala „salonski karakter" i za koju je trebalo mnogo hrabrosti’
Ćosić je u razgovoru rekao da jedini realni saveznik Srbije
danas može da bude samo Putin, i to dok je "putinovac", dok je Angela
Merkel previše agresivna, i prema Srbima "nastupa sa revanšističkom
strašću". Ćosić je poručio da teško žali za odlaskom i ubistvom Zorana
Đinđića.
"Mislim da je to doista koban čin za sudbinu Srbije. Mi
nemamo tako darovitog čovjeka u politici, čovjeka te inteligencije, tog
obrazovanja, te vrednoće."
Na pitanje da li se nadao da će intelektualac poput Borisa
Tadića dobro voditi državu, Ćosić je za Nedeljnik odgovorio da je želja za
popularnošću bila ograničavajuća sila za Tadićev uspješan rad.
"On nije uvažio politiku svoga oca i moju", ocijenio
je Ćosić.
Ćosić i danas tvrdi da nije mogao da odbije da uđe u
politiku.
"Prosto sam morao da se prihvatim te dužnosti, iako je
ona bila apsolutno protiv mene kao pisca, u sukobu s mojim osjećanjima i sa
mojom ambicijom. Znao sam da je cijena izuzetno velika i da ću na neki način
prestati da budem pisac. I negativna percepcija Dobrice Ćosića kao pisca,
posebno kod mladih generacija, počinje od trenutka kada sam postao predsjednik,
kada sam postao čovjek vlasti, mada sam 20 godina prije toga bio disident sa
najvećim policijskim dosijeom", rekao je književnik i akademik za
Nedeljnik.
Dobrica Ćosić je za Nedeljnik prvi put govorio i o novoj vlasti
predvođenoj Aleksandrom Vučićem, ukazavši da njemu mora da se napravi jaka
opozicija.
"Vi ste generacija oportunista, a jednopartijska vlast
će ovu zemlju teško da košta. Pogotovo što ima i vođu koji se poistovetio sa
državom. To je samo Komunistička partija radila. Mlada generacija je
hedonistička i apolitična više nego što smije. Ovo je vrijeme u kojem su mladi
zbunjeni. Te proklete devedesete su jedan rez u vašoj kolektivnoj svijesti."
