U Novom Selu, od nekadašnjih tri stotine, ostalo je svega
tridesetak kuća i oronula evangelistička crkva izgrađena 1913. godine u
gotičkom stilu. Prijedlog Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
svojevremeno je uputio Medžlis islamske zajednice Bijeljina. U ovom gradu
odluka je dočekana sa odobravanjem i nevjericom, ali se čini da bi mogla biti
uspješno sprovedena.
„Na 63. sjednici, održanoj od 4. do 6. novembra ove godine,
donijete su odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom za osam dobara, među
kojima je i Novo Selo, Franz Josefsfeld, kao rijetka dragocjenost na prostoru
BiH,“ kazao je za Deutsche Welle bosanskohercegovački povjesničar, profesor dr
Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika
BiH.
Dodaje da odluka obuhvata graditeljsku cjelinu, odnosno
glavnu ulicu, pet kuća i evangelističku crkvu. Odluka precizira i sve potrebne
tehničke i restauratorske zahvate, a za sprovođenje je nadležna Vlada RS.
„Naravno, u ovom slučaju i opština bi mogla preduzeti određene korake, ukoliko za to ima
mogućnosti, a zakonima je jasno preciziran status nacionalnog spomenika“,
podsjeća profesor Lovrenović.
U proteklih dvanaest godina, Komisija je donijela 926
odluka, od toga 779 pozitivnih i 147 negativnih. Komisija u sastavu
predsjedavajući Dubravko Lovrenović, te članovi Amra Hadžimuhamedović, Ljiljana
Ševo, Zeynep Ahunbay i Martin Cherry donijela je i zaključak da se Graditeljska
cjelina Novo Selo (Franz Josefsfeld) uvrsti i na Listu ugroženih spomenika.
Sada se na toj listi nalazi 78 dobara, među kojima je i most Mehmed-paše
Sokolovića u Višegradu.
„Vjerujem da je ova odluka važna za Novo Selo, ali to je
papir, to su riječi koje tek treba provesti u djelo. Nažalost, mnogo toga iz
prošlosti je uništeno, nije sačuvano pa ne znam kako će sad biti. Volio bih da
se sačuvaju tragovi ovog sela koje je toliko toga dalo gradu“, kaže za Deutsche
Welle Bijeljinac Ivan Vazmer (Wasmer), u čijem posjedu je Luterova Biblija
štampana 1765. u Nirnbergu.
Podsjeća da je ta dragocjenost zaostavština od Margarete
Devald, njegove bake po ocu. Rođena je u Franz Josefsfeldu pored Bijeljine,
koje je bilo napredna kolonija dunavskih Nijemaca evangelista. Oni su se iz
susjedne Vojvodine u Semberiju doselili nakon 1878. godine. Porijeklom su bili
iz južne Njemačke, a izuzetno su doprinijeli razvoju poljoprivrede, zanatstva i
industrije u ovom dijelu BiH. Pored ostaloga, selo je imalo električnu centralu
i telefonske govornice.
Njemačka vlast 1942. godine preselila je 400 porodica iz
Novog Sela u Poljsku. Selo je opustjelo, crkva je nakon rata pretvorena u
magacin, a imanja su nestajala u reformama i nacionalizaciji. Preostale kuće
dobile su nove korisnike, a u selu je od Drugog svjetskog rata do danas
Poljoprivredno dobro „Semberija“.
„Izuzetno mi je drago da je odluka upravo ovakva. Potomci
stanovnika Novog Sela i danas žive ovdje, među nama. Kovač Fric (Friedrich
Schumacher, preminuo 2007. godine, op.a.) bio je moj veliki prijatelj, ali i
prijatelj cijelog grada, cijele Semberije. To se pamti i lijepo će biti ako se
crkva renovira i napravi muzej u nekoj od preostalih kuća. Mislim da se to može
i treba uraditi jer su Bijeljina i njemački Langenhagen gradovi pobratimi“,
kaže Samir-ef. Camić, glavni bijeljinski imam.
Igor Ostojić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje
Grada Bijeljine, još uvijek nije dobio odluku Komisije iz Sarajeva, ali je
obradovan ovom viješću. „Kontaktirat ću Republički zavod za zaštitu
kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa u Banjaluci i vidjeti kakvi su
naredni koraci. U svakom slučaju, odluka je dobra i mislim da možemo uraditi
sve što je potrebno da Semberija sačuva i ovu vrijednost iz svoje prošlosti i
da dobije još jednu turističku destinaciju“, rekao je Ostojić.
U banjalučkom Zavodu potvrđeno je da je sprovođenje odluke u
njihovoj nadležnosti te da svi prijedlozi i projekti moraju dobiti stručno
mišljenje i odobrenje ovog Zavoda.
Muzej Semberije dao je veliki doprinos afimiranju preostale
kulturne i graditeljske tradicije semberskih Nijemaca. Kustos Zoran Midanović
podsjeća na uspješno realizovanu izložbu „Nijemci u Semberiji“ i brošure koje o
tome govore.
„Katedrala impresivnih razmjera izgrađena je 1913. godine,
navjerovatnije od cigala jedne od dvije bijeljinske ciglane koje je držala
familija Devald. U prilično dobrom je stanju. Krov je oštećen i odavno
nedostaje vrh zvonika, ali mislim da rekonstrukcija ne bi bila veliki problem“,
kaže Midanović i dodaje da će problem možda biti pitanje nadležnosti.
„Najbitnije je da je odluka donijeta. Kao i sve u ovoj
zemlji, sada su na redu preplitanje nadležnosti i skromne finansijske
mogućnosti svih ustanova kulture. Možda je jedna mogućnost u kontaktu sa
ambasadom Njemačke jer znam da su pojedini ambasadori i ranije iskazivali
interes za Novo Selo. Stari Novoselci i njihovi potomci dolaze ovdje i
kontaktiraju nas. Mi smo tu da pomognemo svojom arhivskom građom, možda za
jedan muzej istorijata Novog Sela. Pretpostavljam da nakon odluke, mnogo toga
postaje logično i moguće“, zaključuje Midanović.
Izvor: Deutche Welle
