Na taj način htjeli bi promijeniti karte nacrtane u Dejtonu, ali za to im treba saglasnost viših nivoa vlasti, entitetskih i državnih. Međuentitetska linija razgraničenja ponegdje je vrlo nelogična.
Reporter Al Jazeere Boris Gagić posjetio je mjesto Makljenovac gdje je dom porodice Pranjić.
Narezani pršut Stjepan Pranjić iz podruma koji je teritorijalno u Federaciji BiH, nosi u kuhinju – koja je u Republici Srpskoj.
Troje unuka životnu zbilju razgraničenja kuće u kojoj odrastaju mogu shvatiti i kao djedovu bajku. Od kada se vratio na svoje prije 14 godina, priča je svima.
„Linija razgraničenja igrom slučaja je upravo preko moje kuće. Mi sada sjedimo u Republici Srpskoj, a spavam u Federaciji.“
Iz Federacije se Pranjići napajaju vodom, odakle dobijaju i struju. Međutim, kada Stjepan razmišlja o širenju imanja, i većem uzgoju bikova, eto muke.
„Da bi takav objekat gradili ne znam kome da se obratimo. Zemlja, katastar je u RS, gdje bi gradili objekat, a mi posjedujemo lične karte, papire iz Federacije.“
Razmjena teritorija
Dejtonskim sporazumom Makljenovac je od 1995. podijeljen između dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH. Međuentitetska linija razgraničenja u tom dijelu Bosne i Hercegovine duga je 16 kilometara.
Svakodnevno je prelazi Josip Krajina. Aktivan je bio je kada je iz Usore potekla inicijativa kojom bi se 40 kuća koje su uglavnom u Republici Srpskoj, razmjenilo za šumski kompleks koji više ne bi bio u Federaciji, nego pod ingerencijom vlasti u Doboju.
„I ja smatram da je ovo korisno ne samo za nas, već i za ostale dijelove u Bosni i Hercegovini“, kaže Krajina iz Komisije za razgraničenje Usora.
U federalnom Makljenovcu žive mahom Hrvati. Bošnjaci dominiraju u onom koji pripada Republici Srpskoj. Zbunjujuće je i znati kada ste u kojem entitetu.
„Ovaj makadam se nalazi u Republici Srpskoj. No, ubuduće trebao bi biti nova međuentitska linija razdvajanja. To su prihvatile gradske vlasti u Doboju. Na potezu su lokalne vlasti u Usori“, izvještava Gagić.
Saglasnost entitetskih vlada
Neće biti problema, vjeruje načelnik Usore Ilija Nikić. Na stolu mu je karta. Plavo područje Usori – žuto Doboju, sadržaj incijative za novim razgraničenjem.
„Ova plava boja na ove dvije lokacije, u zamjenu za ovo“, pokazuje.
Spremnost lokalnih vlasti za razmjenu kvadrata i korekciju mape iz Dejtona neće značiti ništa, ako entitetske vlade ne daju zeleno svjetlo.
„Federalna geodetska uprava i Geodetska uprava RS ovu ideju da prihvate i da je izlože državnoj komisiji koja će je prihvatiti ili ne“, kaže Nikić.
Pri crtanju novih karata pazilo se kao kada se na zelenom terenu povlače linije. Posebno na postotak 51-49, kako je između entiteta, u korist Federacije, podijeljena Bosna i Hercegovina.
„I onda smo tu uspjeli da zadovoljimo taj kriterij prije svega. I da zadovoljimo kriterij da građani budu zadovoljni, jedne i druge opštine“, kaže Pejo Krnjić iz Komisije za razgraničenje Doboj.
Dvije lokalne zajednice, iz dva entiteta, bez međunarodnog posredovanja, dogovorile su razmjenu teritorija, što je nezamislivo u Bosni i Hercegovini. Sada ovise o političkoj volji Banje Luke i Sarajeva.
izvor: Al Jazeera
