– Iako, do današnjeg vremena, u stručnom arheološkom smislu
nažalost nije sistematski i detaljno istraženo više od tri praistorijska
lokaliteta s gradinama i gomilama na širem prostoru Hercegovine, današnji javno
dostupni internet satelitski preglednici svima znatiželjnima omogućuju da
kristalno jasno vide jednu neporecivu arheološku činjenicu, a to je da područje
Hercegovine sadrži neizmjeran broj praistorisjkih tumulusa, te mnoštvo praistorijskih
gradina, koji od strane struke doslovno nisu “ni dirnuti”, naveo je Glamuzina
na svom blogu.
Kako tvrdi, u okviru svih takvih kamenih ostataka, ustvari
drevnih kamenih građevina, posebno intrigiraju tzv. gradine, koje na brojnim
hercegovačkim mjestima gdje se nalaze predstavljaju prave drevne gradove
utvrđene kamenim zidinama, na drugima mjestima predstavljaju ostatke urušenih
utvrda i stražarnica, dok na pojedinim lokacijama predstavljaju veća ili manja
kamena utvrđenja tzv. pribježišta ili refugije gdje se lokalno praistorijsko
stanovništvo sklanjalo u slučaju većih opasnosti.
– Ove svrhe prapovijesnih gradina su samo jedan mali djelić
njihovih pravih svrha izgradnje, jer s druge pak strane mnoge gradine, pa i
mnogi tumulusi, predstavljaju ni manje ni više već prave monumentalne građevine
– neporecive ostatke drevnih hramova, svetišta, obrednih kamenih građevina, a
na nekim mjestima predstavljaju čak i prave megalitske opservatorije ili drevne
zvjezdarnice, tvrdi moststarski geolog.
Posebno ističe neočekivano otkriće prapovijesnog
monumentalnog svetišta na brdu Glimač kod Neuma.
– Među brojnim takvim monumentalnim prapovijesnim objektima
izgrađenim od velikih ili megalitskih kamenih blokova, posebno vrijedan
arheološki lokalitet predstavlja jedna totalno nepoznata ‘gradina’ koja se
nalazi u Neumskom zaleđu kod sela Gradac, tvrdi.
Glamuzina je zajedno s još par ljubitelja drevnih
megalitskih lokaliteta na ovom području, detaljnijim terenskim obilaskom i
površinskom prospekcijom “razotkrio činjenicu da ova gradina predstavlja drevno
megalitsko svetište i ustvari jedan pravi drevni prapovijesni opservatorij
stariji od 3.600 godina”.
Do ovog iznenađujućeg otkrića došao je, kako kaže, nakon
višestrukih obilaazaka ovog lokaliteta tokom tri mjeseca ove godine.
relativno velikih do uistinu velikih megalitskih kamenih blokova, koji su na
jednoj sekciji zida složeni tako da je na tom mjestu ostavljena kao nekakva
šupljina ili komora na čijem je vrhu postavljen jedan ogromni megalitski blok.
U ovu komoru unutar megalitskog bedema, čak se može ući i sagnuti poput slučaja
kiklopskog zida na Daorsonu, samo što je ovaj kiklopski zid za razliku od
Daorsonskog dosta “primitivnijeg” izgleda, no u okviru toga jako je bitno
spomenuti naknadno spoznatu činjenicu, a to je da je ovaj kiklopski zid kod
Neumskog Graca od onoga već općepoznatoga u Daorsonu stariji i više od 1.000
godina – tvrdi ovaj geolog.
radi “pravoj izgubljenoj drevnoj civilizaciji starijeg brončanog doba o kojoj
većina, pa ni struka, gotovo ništa ne zna”.
kojeg puca savršen pogled s ovog kamena s rupama, sunce izlazi tokom godine u
najbitnijim događajima, pri čemu na poziciji azimuta od 33 stepena sjeverno od
istoka izlazi na dan ljetnog solsticija, na poziciji od 33 stepena južno od
istoka na dan zimskog solsticija, te tačno na poziciji istoka na dan proljetne
i jesenje ravnodnevnice. A ovi događaji, vezani za ritualno praćenje solsticija
i ekvinocija za tadašnjeg prapovijesnog ilirskog “prahercegovca” bili su od
izuzetne važnosti radi poljoprivrede, sadnje raznog povrća i voća, radi stoke,
obrade zemlje te raznih drugih životnih aktivnosti, napisao je na svom blogu.
Izvor: Avaz
