Tako, na primjer, podaci UNDP-a upozoravaju na to da je gotovo dvije trećine mladih nezaposleno i bez ikakve šanse da pronađu posao u bližoj budućnosti, a Svjetska banka upozorava da preglomazan javni sektor stvara teret za slabašnu bh. ekonomiju.
"Javni sektor je daleko najveći igrač u ekonomiji. Javni troškovi na nivou države, entiteta i opština uzimaju gotovo polovinu bruto domaćeg proizvoda, ne računajući javna preduzeća", upozoravaju u Svjetskoj banci.
Takođe, podaci pokazuju da će BiH sa predratnih 4,3 miliona stanovnika do 2020. spasti na 3,5 miliona, ako se trenutni negativni trendovi nastave.
Istovremeno, Agencija za statistiku BiH objavila je nedavno najnovije alarmantne podatke o smanjenju stanovništva za prvih šest mjeseci 2017. Prema tim podacima, u odnosu na prvih šest mjeseci 2016. u BiH živi oko 5.500 stanovnika manje, ne računajući one koji su se iselili iz zemlje.
Kako ističu u Agenciji, u tom periodu 2016. rođeno je 13.200 djece, dok je umrlo 18.000 osoba, a ove godine na svijet je došlo 13.300 beba, ali je umrlo 18.700 ljudi.
2016. GODINA:
– 13.200 djece rođeno
– 18.000 osoba umrlo
Za preglomaznu javnu administraciju u Svjetskoj banci objašnjenje nalaze u tome što ni nakon 25 godina niko nije reformisao javni sektor.
"Ustavni okviri po Dejtonskom i Vašingtonskom sporazumu su za cilj imali završetak rata, a ne eksplicitan cilj da se izgradi efikasna i održiva uprava", navode oni.
Stevo Pašalić, demograf, kaže da je prirodna depopulacija, odnosno veći broj umrlih u odnosu na rođene u RS prisutna od 2002, a u cijeloj BiH od 2007. godine.
Prema njegovim podacima, RS je od 1991. do prošle godine napustilo oko 355.000 ljudi, dok je FBiH napustilo čak 723.000, ne računajući prirodnu depopulaciju. Veliki problem, prema njemu, je nedostatak adekvatnih politika na nivou države i entiteta, a kao primjer navodi Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, za koje kaže da se ovom problematikom bave ljudi koji nemaju dovoljno stručnosti niti iskustva.
2017. GODINA:
– 13.300 beba došlo na svijet
– 18.700 ljudi umrlo
Amela Sačić, zadužena za odnose s javnošću Instituta za razvoj mladih KULT, ističe da su ljetos sproveli online anketu sa 750 mladih koji su otišli iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, a u kojem su kao razlog odlaska naveli nezaposlenost, besperspektivnost, nezadovoljstvo obrazovanjem i zdravstvom, korupciju, kao i preveliki društveni fokus na etnicitete i religiju u svojim zemljama.
Kao najpoželjniju destinaciju navode Njemačku, a zatim Austriju i Skandinaviju, te Ujedinjeno Kraljevstvo.
"Ono što očekuju su uređeniji sistem, više prilika za vrednovanje i napredovanje, poštenije kriterijume za uspjeh, sigurnost, kao i to što smatraju da će tamo lakše doći do zaposlenja", kazala je Sačićeva.
Navela je da je većina ispitanika izjavila da se ne misle vraćati u svoju zemlju, a manji dio onih koji su rekli da bi se vratili učinili bi to samo u slučaju stvaranja sistema u kojem se vrednuje znanje i kvalitet, a ne politička pripadnost.
Upozorila je da vlasti ne čine gotovo ništa da se situacija popravi, upozoravajući na alarmantne podatke o 80.000 mladih koji su BiH napustili tokom 2015. i 2016. godine.
"Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da oni odlaze masovno, dakle nisu to više odlasci na studiranje i pojedinačni slučajevi, već sistemski i masovni odlazak", kaže ona.
Izvor: Nezavisne novine
