Jako je važno jer ovaj nacrt prvi put donosi status umjetnika i stručnjaka u kulturi i način dobijanja tog statusa. I ono što je poprilično bilo neriješeno u Republici Srpskoj su udruženja i fondacije. Nacrt u određenim tačkama donosi i način i formu udruženja počev od onih koja su reprezentativna – kaže direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke Ljilja Petrović-Zečić koja je bila član radne grupe za izradu Nacrta zakona.
Dodaje da krovni zakon o kulturi dolazi u pravo vrijeme poslije donošenja strategije u kulturi.
– Trebalo bi da se uradi Zakon o kulturnim dobrima, to je već u planu. Nacrt zakona o kulturi ima ciljeve i mjere za podsticanje kulturnog razvoja. Udruženja su do sada bila neriješena, ali i to ćemo sada regulisati. Veoma je značajno što će Zakon definisati finansiranje institucija, upravnih organizacija i udruženja u kulturi – kazala je Petrović-Zečić.
Nada se, kaže, da predstoje javne rasprave.
– Uvijek kada se uradi nacrt nekog zakona ima i niz manjkavosti u njemu. Ali ja sam, kao i ostali članovi radne grupe, nastojala da iz oblasti kojom se bavim, ovaj zakon bude što je moguće bolji. Nadam se da će zažijeti kao zakon i vjerujem da ćemo doprinijeti boljem organizovanju i usmjerenijem djelovanju kada je riječ o kulturi RS – istakla je Petrović-Zečić.
Da je veoma značajno što je urađen Nacrta zakona o kulturi RS smatra i direktor Muzeja Republike Srpske Miladin Savić.
– Zakon o kulturi je bio neophodan. Iz Nacrta se vidi da je prilagođen savremenim potrebama u kulturi i da će doprinijeti boljem funkcionisanju institucija kulture RS. Bilo bi dobro da se prođe kroz javnu raspravu kako bi stručni ljudi iznijeli svoja mišljenja sa ciljem da zakon bude što adekvatniji – naglašava Savić.
Na značaj zakonskih okvira u oblasti kulture osvrnuo se i direktor Narodnog pozorišta RS Nenad Novaković.
– Ministarstvo prosvjete i kulture RS počelo je u posljednjih godinu dana da sređuje zakonski mnoge oblasti koje do sada nisu bile u dobroj mjeri regulisane. Pokušavaju se mnoge stvari uvesti u normativnu zakonodavni okvir koji je bio neophodan i koji sužava i smanjuje prostor raznim manipulacijama, malverzacijama. Ovaj Zakon je za nas novina iz razloga što prvi put pokušava da uredi institucionalnu kulturu, ali i fondacije – kaže Novaković.
Kao bitnu stavku navodi definisanje načina finansiranja u oblasti kulture.
– Posebno sam zadovoljan, na čemu sam insistirao da se reguliše zaslužni umjetnik i zaslužni radnik u kulturi – istakao je Novaković.
Direktor Dječijeg pozorišta Republike Srpske Predrag Bjelošević smatra da sve treba precizno definisati.
– Zakon o kulturi ne treba preko koljena donositi nego treba dozvoliti da se čuje svaki glas. Treba da napravimo zakon koji je primjenjiv u RS. Sve sredine imaju svoje specifičnosti pa i RS ima i svoje prioritete, ali postoje i neke stvari koje se svugdje u svijetu favoriziju i koje su neophodne – smatra Bjelošević.
On posebno naglašava značaj kulture namijenjene djeci.
– Neophodan je i pozorišni muzej RS. Takođe je važno da se stvore uslovi za podsticanje razvoja kulture za djecu, a posebno pozorišne jer su u predstavi zastupljene sve grane umjetnosti – kaže Bjelošević.
Književnici
– Važno je i regulisanje uslova za sponzorstvo u kulturi i davanje olakšica za mecene u kulturi. Jedna od bitnih stvari je i regulisanje statusa slobodnog umjetnika i udruženja od posebnog značaja za kulturu RS. Treba da prekinemo odnos ponižavanja književnika u društvu, a to se može dodjelom statusa od posebnog značaja Udruženju književnika RS.
Izvor: Glas Srpske
