Mikerević: Međunarodna zajednica vršila pritisak na usvajanje Izvještaja

Mikerević je dodao da je ta obaveza Vlade proizilazila i iz Zakona i Rezolucije o saradnji Republike Srpske sa Haškim tribunalom, koje je donijela Narodna skupština Srpske, kao i zbog članova Komisije za Srebrenicu, koje je imenovala Vlada Republike Srpske. 

Obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u svojstvu gosta tokom razmatranja informacije o izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, Mikerević je, kada je riječ o pritiscima međunarodne zajednice, naglasio da mu nikada niko nije direktno tražio, niti ga je ucjenjivao da se nešto mora usvojiti u nekakvom obliku, pa ni taj izvještaj. 

On je dodao da mu nije poznato da li je vršen pritisak na Komisiju za Srebrenicu ili njene članove pojedinačno. 

"Svi dobro znamo da je međunarodna zajednica ovdje vršila pritisak po dobro oprobanom receptu putem primjene i naizmjenične kombinacije `štapa i šargarepe`. Institucionalno je pritisak vršen putem OHR-i visokog predstavnika, glavnog tužioca Haškog tribunala i članova Savjeta za sprovođenje mira u BiH", kaže Mikerević. 

On je rekao da je taj pritisak indirektno išao putem nametanja određenih agendi pod plaštom evropskih integracija i bolje saradnje sa Haškim tribunalom, pri čemu se nerijetko zadiralo u ustavnu Dejtonsku strukturu BiH i nastojalo da se izvrši što veći prenos nadležnosti na nivo BiH. 

"U uslovima odbijanja takvih projekata ili prilikom neizvršavanja obaveza Doma za ljudska prava, bili bi optuživani za opstrukciju, nakon čega bi uslijedile represivne mjere prema institucijama Republike Srpske i pojedincima", naveo je Mikerević. 

Mikerević je rekao da je riječ o bolnim i teškim odlukama koje je Vlada Republike Srpske morala donijeti radi izvršenja svojih obaveza i očuvanja kredibiliteta njenih institucija na međunarodnom planu. 

On je rekao da je prije 14 godina kada je ovaj izvještaj usvojen nivo saznanja o događaju bio znatno manji nego danas. 

"To je, vjerovatno, bio razlog da je Narodna skupština Republike Srpske svojom rezolucijom o saradnji sa Haškim tribunalom obavezala Vladu u to vrijeme da stručno i neprestano nastavi istraživanje i istorijski vrednuje sve ratne zločine u toku ratnog sukoba na prostoru BiH u periodu od 1992. do 1995. godine", istakao je Mikerević. 

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu da je politički okvir i odnos političkih snaga na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou bio potpuno drugačiji nego što je to danas. 

"To je bio period intenzivnih i užurbanih priprema za obilježavanje 10 godina od dešavanja u Srebrenici sa značajnim učešćem međunarodne zajednice, koja je tražila rezultate saradnje sa Haškim tribunalom i rasvjetljavanje događaja u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19.jula 1995. godine", dodao je Mikerević. 

On je naveo da je to bio period kada je međunarodna zajednica bila snažno prisutna u BiH i uključena u gotovo sve pore društva. 

"To je period kada je istovremeno srpski narod na Kosovu i Metohiji doživljavao pogrom na očigled međunarodnih snaga bezbjednosti i važeće Rezolucije UN 1244 i kada dolazi do ubistva premijera Srbije", istakao je bivši premijer Republike Srpske. 

Mikerević je zaključio da u takvoj situaciji Republika Srpska i njena Vlada i sve institucije nisu mogle računati na Srbiju i njenu pomoć, kao što je to slučaj danas. 

Umjesto Šukala papir sa natpisom: "Ko je ubio Davida Dragičevića?"

Izvor: srna/Frontal