Ova sezona tropskih oluja već sada je jača od prošlogodišnje, kaže za Dojče vele Tobijas Gajger, naučnik Potsdamskog instituta za istraživanje klime.
"Aktivnost jedne sezone ne mjeri se samo brojem oluja koje stignu do kopna nego koliko tropske olujne energije se ukupno generiše iznad okeana", kaže on. "Već sada je generisano više energije u severnoj hemisferi nego u cijeloj 2017. godini."
"Tu doduše ne postoji trend. Ali ključno je što očekujemo povećanje broja rijetkih, ali posebno jakih tropskih oluja. A to su one koje zbilja mogu biti opasne", kaže Gajger koji proučava posljedice klimatskih promjena na ekstremne vremenske neprilike i privredu.
Desetine žrtava, teške poplave
Teški pljuskovi i poplave pogađaju istočnu obalu SAD nakon što je otrpjela udar uragana "Florens". Poginulo je najmanje trinaest ljudi. Rijeke u Južnoj i Sjevernoj Karolini dostižu rekordne vodostaje. Meteorolozi računaju sa preko 100 santimetara kiše ukupno tokom vikenda.
Posljedice uragana "Florens" u Sjevernoj Karolini
"Svi putevi u državi su trenutno pod rizikom od poplava", rekao je guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper.
Istovremeno je, 15.000 kilometara zapadnije, tajfun "Mangkut" odnio 25 života na Filipinima. Najjača tropska oluja godine opustošila je i poplavila najveće filipinsko ostrvo Luzon koje je dostigla sa vjetrom od 175 kilometara na čas. Direktno je pogođeno pet miliona ljudi dok je izbjeglo 105.000. Žrtve su živote izgubile uglavnom u klizištima.
"Već smo siromašni i ova oluja nam se događa", rekla je Meri En Baril (40) za agenciju AFP. Njeni usjevi pirinča i kukuruza su uništeni. "Nemamo drugi način da preživimo", dodala je ona. Filipine pogađa dvadesetak oluja godišnje.
Okeani sve topliji
Tobijas Gajger objašnjava da klimatske promjene povećavaju temperaturu mora što je neophodan uslov za tropske oluje.
Mače i njegov vlasnik na spasilačkom brodu
"Kada su te temperature visoke, oluje mogu na većim distancama prikupljati energiju i nanositi veću štetu. Postoje oblasti koje su na granici da dostignu temperature dovoljne za nastanak tropskih oluja – one bi mogle da se pojave sve do sjevernog Atlantika i pogađaju oblasti koje su do sada rijetko ili nikada bile na udaru", kaže on za Dojče vele.
"Ukupno sa klimatskim promjenama ne očekujemo po svaku cijenu više oluja, ali očekujemo posebno jake oluje", dodaje ovaj naučnik.
Gajger podsjeća da je prošla godina bila rekordna što se tiče materijalne štete nakon sezone uragana sa 280 milijardi dolara. On nije želeo da prognozira štetu ove sezone koja traje još dva mjeseca. "Načelno će uragani ubuduće nanositi više štete. Važan faktor je tu i blagostanje. Ljudi grade više skupljih kuća u djelimično veoma ranjivim oblastima."
"Recimo u Sjevernoj Karolini se potpuno ignorišu klimatske promjene i rast nivoa mora. Tamo se izvode građevinski projekti na ostrvima koja bi narednih decenija mogla često da budu pogođena ."
Izvor: RTS
