Eksperti ocjenjuju da je to potpuno opravdana odluka i u izvjesnom smislu čak i pobjednička, jer mnogi smatraju da je Lavrov učinio pravu stvar, pošto se nije prepustio dugom govoru i objašnjavanju ruske pozicije.
Lavrov je naime, naglasio da realnost 21. vijeka diktira potrebu da se odustane od recidiva kolonijalnog razmišljanja, filozofija "gvozdenih zavjesa" i "sanitarnih kordona", navodeći kao primjer uspješnu saradnju u okviru Evroazijskog ekonomskog savjeta sa azijatskim integracionim projektima. EU se "nije držala dogovora", rekao je Lavrov. Panevropska agenda je propala, UN su zamijenjene "nekom vrstom elitnih klubova".
Lavrov je naglasio da je Rusija zainteresovana za jaku EU. Prema riječima ruskog ministra, EU je napravila izbor u korist "natocentričnosti", dopuštajući da bude uvučena u besmislenu konfrontaciju sa Rusijom, zbog čega snosi milijarde dolara gubitaka. Međutim, uprkos tome Moskva je i dalje spremna na saradnju i stvaranje zajedničkih ekonomskih prostora u Evroaziji, uključujući i izgradnju održivog dijaloga između "ujedinjene Evrope" i Evroazijske ekonomske unije.
"Izuzetno je važno da je ukrajinska kriza odložena za drugi dan konferencije u Minhenu. A šef konferencije Volfgang Išinger je, otvarajući forum, konstatovao da postoji prijetnja povjerenju u međunarodnoj politici. Postoji tendencija koju je iznio šef ruskog ministarstva spoljnih poslova Sergej Lavrov, čiji je pogled konstruktivno usmjeren prema evropskoj međunarodnoj zajednici. On je govorio o potrebi da se ujedini Evropa i izgradi zajednički evropski dom, gradeći zajednički prostor od Lisabona do Vladivostoka.
Čak i onaj Evropljanin koji ne zna ništa o spoljnoj politici, treba da shvati da je Lavrovljev predlog obostrano koristan i da se suočava sa izazovima današnjice, posebno u svjetlu sve većeg egoizma na svjetskim tržištima i pokušaja da se nametnu svoja pravila igre, norme UN i STO. Prilično značajno, po mom mišljenju, bilo je i pitanje koliko će EU biti dozvoljeno da to učini. Naime, ministar je rekao da danas EU nije nezavisna", kaže za Sputnjik Olga Kovitidi, član Komiteta Savjeta Federacije za odbranu i bezbjednost, predstavnica izvršnog organa državne vlasti Republike Krim.
Kovitidijeva smatra da je ova konferencija bila prilično važan, indikativan događaj koji odražava glavne probleme sa kojima se čovječanstvo suočava u drugoj deceniji 21. vijeka. I vjerovatno, prema njenim riječima, trebalo bi ih okarakterisati kao veliku prijetnju koja može dovesti do globalnog svjetskog sukoba.
Kovitidijeva ocjenjuje da je pozicija Sergeja Lavrova bila prilično dosljedna, konstruktivna, zanimljiva i smatra da će i dalje zahtijevati dublju analizu. Ona je podsjetila na govor predsjednika Rusije Vladimira Putina na Minhenskoj konferenciji 2007. godine, kada je osudio unipolarnost međunarodne politike koju stvara Amerika, kao i širenje NATO-a i rješavanje sukoba uz primjenu sile.
Lavrov se u Minhenu našalio i rekao da bi valjalo malo izolacije, kako se članovi ruske delegacije ne bi previše "razletjeli" i prepustili poslu. Međutim, to otvara i pitanje šta se može očekivati poslije Minhenske konferencije u bliskoj budućnosti?
"Svijet bi trebalo da bude svjestan da je provokacija globalnog svjetskog sukoba očigledna, a danas je lopta na evropskoj polovini terena, jer mi SAD ne razmatramo, s obzirom da je jasno da su oni danas dirigenti u ovom orkestru, u kojem svi pokušavaju da sviraju po svom zarad svojih nacionalnih interesa, ali je očigledno da falširaju. Zbog toga, onaj ko danas ne sluša Lavrova, nažalost, sutra može čuti neke druge ruske ministre, poput Šojgua. A mi to nikako ne želimo", smatra Kovitidijeva.
Podsjetimo, ruski ministar Sergej Lavrov je na konferenciji u Minhenu takođe rekao da je saradnja na relaciji Rusija – SAD – EU neophodna, kako bi se izgradila bezbjednosna arhitektura na Korejskom poluostrvu, Bliskom istoku, ali i u Persijskom zalivu. On je dodao da stavljanjem Srbije pred izbor "ili sa Rusijom ili sa Zapadom" Evropska unija čini istu grešku koja je dovela do ukrajinske krize, kada se društvo podijelilo.
Ruski ministar je podsjetio da je Zapad na konceptu "normi međunarodnog prava" koje su oni jako voljeli, ali ih u posljednje vrijeme sve više zamjenjuju nekom vrstom "reda, zasnovanog na pravilima". Prema njegovim riječima, zapadne zemlje sada često jednostavno donose "pravila" za tumačenje međunarodnih konvencija i ugovora. Tako kako su djelovali na Kosovu, sada na isti način djeluju u Venecueli.
Izvor: Sputnjik
