Rukopisi bi mogli da bace novo svjetlo na jednu od najmračnijih književnih figura, češkog Jevrejina koji je govorio njemački i oko čijeg se kulturnog naslijeđa spore i Izrael i NJemačka.
Stručnjaci spekulišu da bi u sefu mogli biti završeci nekih od Kafkinih glavnih radova, od kojih su mnogi bili nedovršeni kada su objavljeni nakon njegove smrti.
Izraelski vrhovni sud je već oduzeo jednoj izraelskoj porodici zbirku Kafkinih rukopisa, koji su bili skriveni u trezorima izraelskih banaka i u jednom stanu u Tel Avivu. Međutim, švajcarska odluka bi dovršila akviziciju gotovo svih Kafkinih poznatih radova.
Kafka, čije je ime postalo sinonim za opisivanje netransparentnih pravnih ili birokratskih procesa, bio je poznat po svojim pričama o običnim ljudima koje bi smrvile misteriozne vlasti. U romanu "Proces", bankovni službenik prolazi kroz mučni sudski postupak, a da mu nikada nije izrečena optužnica.
„Apsurdnost [pravnog postupka] je u tome što je to bilo zbog imovine koju niko nije znao šta sadrži. Ovo će, nadamo se, konačno riješiti ova pitanja ”, rekao je Benjamin Balint, istraživač u Jeruzalemskom institutu Van Leer i autor Kafkinog Posljednjeg suđenja.
Kafka je svoje tekstove ostavio Maksu Brodu, njegovom dugogodišnjem prijatelju, uredniku i izdavaču, neposredno prije nego što je umro od tuberkuloze 1924. godine. Imao je samo 40 godina. Od Broda je tražio da se tekstovi nepročitani spale, što je on potpuno ignorisao i veći dio objavio, uključujući i romane Proces, Tvrđava i Amerika, koji su ranije manje poznatog autora učinili posthumno jednim od najpoznatijih pisaca 20. vijeka.
(Maks Brod i Kafka)
Međutim, Brod nije sve objavio i pred svoju smrt 1968. ostavio je svojoj ličnoj sekretarici, Ester Hofe, da preda Kafkine rukopise u akademsku instituciju.
Umjesto toga Hofe je zadržala papire i prodala ih. Originalni rukopis Procesa prodat je za 1 milion funti u Londonu a kupio ga je Njemački arhiv književnosti u Marbahu, u blizini Štutgarta.
Kada je Hofe umrla 2008. godine u 101. godini, ostavila je kolekciju svojim kćerkama, Evi Hofe i Rut Visler, koje su kao i ona preživjele holokaust. One su Broda doživljavale kao oca i njegovu arhivu kao svoje nasljedstvo. Pošto su obje ubrzo preminule, za nasljedstvo su se borile kćerke Rut Visler. Njihov advokat je rekao da su njegovi klijenti legitimno naslijedili radove i nazvali državnu zaplijenu njihove imovine “sramotnom” i “pljačkom prvog stepena".
Izraelska nacionalna biblioteka tvrdi da su Kafkini rukopisi kulturna dobra koja pripadaju jevrejskom narodu.
„Pozdravljamo presudu suda u Švajcarskoj, koja je odgovarala svim presudama koje su ranije iznijeli izraelski sudovi“, rekao je David Blumberg, predsjednik biblioteke, neprofitnog i nevladinog tijela.
"Presuda švajcarskog suda završava pripremu Nacionalne biblioteke Izraela da prihvati čitavo književno imanje Maxa Broda, koje će biti pravilno obrađeno i biće stavljeno na raspolaganje široj javnosti u Izraelu i svijetu."
Izvor: theguardian
