Posljednji podaci Eurostata otkrivanju u kojoj dobi mladi ljudi u Evropi napuštaju domove svojih roditelja.
U prosjeku, mladi u EU roditeljski dom napuštaju sa 26 godina (26,2).
Crnogorci u prosjeku do 33. godine (32,8) ostaju živjeti sa roditeljima i na vrhu su Eurostatove liste.
I preostale dvije balkanske države nalaze se u samom vrhu. Na drugom mjestu je Hrvatska, gdje mladi sa roditeljima ostaju živjeti do 32. godine (31,8). Makedonci roditeljsko gnijezdo napuštaju sa 31,7 godina.
Šveđani najranije napuštaju ‘gnijezdo’
S druge strane, mladi najranije napuštaju dom roditelja u Švedskoj (18,5 godina), Luksemburgu (20,1 godina) i Danskoj (21,1 godina).
Primjetno je da u gotovo svim ispitanim državama muškarci kasnije odlaze od roditelja nego žene, a negdje je ta razlika značajna.
U Sjevernoj Makedoniji muškarci roditeljski dom napuštaju tek nakon napunjenih 35 godina (35,4), a žene sa nepunih 28 (27,9 godina).
Razlika je nešto manja u Crnoj Gori (muškarci sa 35,3 a žene sa 30,5 godina) i Hrvatskoj (muškarci sa 33,6; žene sa 30 godina)
Zašto mladi ostaju sa roditeljima?
Mladi u Slovačkoj, Bugarskoj, Malti i Italiji takođe tek nakon 30. godine napuštaju roditeljski dom.
U Sloveniji, mladi do 28. godine ostaju u roditeljskom domu.
Kao glavni razlog dugom ostanku s roditeljima mladi najčešće navode finansijske razloge, ali tu svakako ne treba zanemariti i tradiciju i komociju karakterističnu za južne zemlje – prema istražvanju iz 2015. godine više od polovice mlađih od 34 godine u Hrvatskoj koji žive s roditeljima istovremeno su i zaposleni.
Pretpostavka je da plate nisu visoke i da im je samim tim osamostaljenje dosta otežano. Ipak, s druge strane, mladi Šveđani i Norvežani naučeni su da će u mladosti, kad se odvoje od roditelja, živjeti ispod praga tamošnjeg siromaštva.
Izvor: balkans.aljazeera.net/Eurostat
