Kako prenosi Sputnjik, taj potez mogao bi biti veliki "moralni šamar" Americi budući da je riječ o tome da je turski predsjednik izjavio da bi mogao da pokrene tužbu protiv SAD zbog genocida nad Indijancima.
Usvajanje takve rezolucije protiv velesile koja sebi daje za pravo da vojno interveniše pod izgovorom sprečavanja humanitarnih katastrofa izgleda da bi ozbiljno narušilo "moralni kapital" SAD, posebno što bi je usvojio Parlament jedne NATO zemlje.
Međutim, istoričar Predrag Marković kaže za Sputnjik da pomor Jermena u Turskoj i Indijanaca u Americi nisu isti slučajevi, jer u slučaju Indijanaca nije postojala genocidna namjera, dok je u slučaju Jermena postojala loša namjera Otomanskog carstva prema tom narodu.
"Nad Indijancima je obavljen genocid ‘an pasan – bez jasne namjere da se neki narod uništi. To je bila usputna posljedica kolonizacije bijelaca. Oni kažu da je to usputna posljedica evakuacije kroz pustinju, međutim, činjenica da vi pošaljete cijei jedan narod na marš kroz pustinju i pustite divlja plemena da muče, ubijaju i zlostavljaju ljude, to je ipak neka vrsta namjere. Jer za genocid je najbitnija namjera države. To je ono što razlikuje genocid od običnog ratnog zločina", ističe Marković.
Prema njegovim riječima, posjledice koje su doživjeli Indijanci od bijelih kolonizatora u Americi su, ipak, drugačija stvar, što potvrđuje i slučaj Havaja, gde su domoroci stradali od bijelačkih zaraznih bolesti koje su krajem 19. vijeka donjeli američki doseljenici.
Kada je riječ o razmjeni "genocidnih rezolucija", sagovornik Sputnjika smatra da, čak iako se usvoji rezolucija u turskom Parlamentu, to ne bi imalo nikakav međunarodni značaj.
"To je, prosto, jedan inat, da upotrebimo tursku riječ, i ne bi imao nikakvih posljedica. Jer prvo, tu je taj problem što se 19. i 20. vijek razlikuju po koncepciji ljudskih prava. U 19. vijeku ona još nije bila tako izgrađena, a jermenski genocid se dešava već u vrijeme kada postoji koncept zaštite ljudskih prava", zaključio je Marković.
Izvor: B92
