Prema
podacima koje su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva prikupili u ministarstvima unutrašnjh poslova u BiH, vozačima
automobila stranih tablica je od 2009. pa do jul 2012. godine
izrečeno najmanje 340.000 kazni, u ukupnom iznosu od 17,3 miliona KM.
Naplaćeno je svega 3,2 miliona KM i to najčešće od vozača koji imaju
prijavljeno prebivalište u BiH, jer njima policija može poslati nalog za
uplatu kazne na kućnu adresu.
Vozači koji nemaju prijavljeno prebivalište nedostupni su nakon
odlaska iz zemlje. Naime, policijske agencije ne mogu slati naloge na
adrese u inostranstvu jer BiH nije potpisnica međunarodnih sporazuma o
naplati prometnih prekršaja, kazali su novinarima Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva policijski službenici.
Većina
stranaca ne plati kaznu tokom boravka u BiH, a na tu obvezu ih ne
upozoravaju na izlasku iz zemlje, jer Granična policija, uglavnom, ne
dobija informacije o počiniocima saobraćajnih prekršaja.
Vlasti
neće moći naplatiti najmanje 8,3 miliona KM kazni samo za 2009. i 2010.
godinu, jer je od vremena kada su ti prekršaji počinjeni istekao
zakonski rok gonjenja od godinu dana, te je nastupila zastara. U ovom
periodu naplaćeno je tek 1,7 miliona KM od iznosa izrečenih kazni.
Ukupni iznosi bi mogli biti i veći jer ministarstva unutrašnjih poslova
dva kantona i Distrikta Brčko nisu odgovorili na zahtjev za dostavu
podataka o kaznama.
Policijski podaci pokazuju da se najmanje 64 odsto kazni odnosi na prekoračenje brzine koju su zabilježili
stacionirani i mobilni radari na cesti. Za nešto više od 32 odsto
slučajeva ministarstva unutrašnjih poslova nisu navela o kojoj vrsti
prekršaja se radi. Ostatak se odnosi na kazne za nekorištenje pojasa,
oduzimanje prava prvenstva, vožnju pod uticajem alkohola, nepropisno
parkiranje, saobraćajne nesreće…
Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravde BiH, kaže da naša zemlja
nije potpisnica posebnih sporazuma koji regulišu naplatu saobraćaju
prekršaja.
Sladoje je rekao da postojeći bilateralni sporazumi o
pravnoj pomoći u kaznenim stvarima regulišu na isti način i prekršaje.
Međutim, troškovi procedure priznavanja strane presude u slučaju
prekršaja su veći nego vrijednost pojedinačne kazne, te nije
isplativo njeno pokretanje, objašnjava Sladoje.
(CIN/Frontal)
