U Radnoj grupi UO UIO, zaduženoj za izmjene zakona, kažu da su
uobzirili prijedlog Savjeta ministara BiH da budu uvedene dvije stope
akciza i to 0,20 KM po litru piva za pivare sa godišnjom proizvodnjom do
400.000 hektolitara i 0,35 KM po litru za pivare sa proizvodnjom iznad
tog limita.
"Precizirali smo Prijedlog izmjena Zakona o akcizama u smislu da bude
sprovodiv i da se propišu tačni mehanizmi dokazivanja nivoa proizvodnje
kako bi bile eliminisale eventualne zloupotrebe", kazao je Vladimir
Trifković, član UO UIO, koji je učestvovao u doradi zakona.
Trifković kaže da u UO UIO postoji raspoloženje da već na idućoj
sjednici usvoje predloženu legislativu, nakon čega bi išla u
parlamentarnu proceduru. Kako saznajemo, sjednica UO UIO biće održana
iduće sedmice, najvjerovatnije 15. marta.
U Grupaciji proizvođača piva BiH izrazili su nadu da će nadležene
institucije što prije okončati proceduru usvajanja zakona kako bi se,
koristeći evropska iskustva, konačno zaštitili od "potopa" snažne uvozne
konkurencije.
Naime, praksa Evropske unije posebno tretira "male nezavisne pivare" sa
godišnjom proizvodnjom piva do 200.000 hektolitara, dajući članicama
mogućnost da im uvedu niže akcize od standardnih. Njemačka i Češka imaju
čak po pet sniženih akciznih stopa u zavisnosti od obima proizvodnje
malih pivara.
Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacije i direktor "Bihaćke pivovare",
negira spekulacije da bi BiH utvrđivanjem akciznog razgraničenja na
"visokih" 400.000 hektolitara, koje odgovara domaćim pivarama zbog niže
proizvodnje, prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
"Evropska komisija je već u slučaju Portugala napravila izuzetak
dozvolivši podizanje limita na 300.000 hektolitara, pa ne znam zašto BiH
ne bi mogla na 400.000, pogotovo što još nismo članica EU. Kada uđemo u
EU onda neka se u potpunosti prilagodimo njihovim propisima, ali ne
prije toga", istakao je Ibrahimpašić.
Prema zvaničnim podacima, u BiH se prošle godine slilo oko 137,6
miliona litara piva ukupne vrijednosti od 138 miliona KM, uglavnom iz
Srbije i Hrvatske, zatim, Slovenije, Holandije, Belgije i Njemačke.
Vodeći uvoznici su multinacionalni giganti "Molson Coors" (vlasnik
pivara u Apatinu, Zagrebu i Nikšiću), "Heineken" (Karlovac i Novi Sad) i
"Carlsberg” (Čelarevo i Koprivnica).
Iz BiH je istovremeno na strana tržišna otpremljeno piva u količini od
5,5 miliona litara u vrijednosti od 3,5 miliona KM, što znači da je
vrijednost uvoza čak 40 puta veća od vrijednosti izvoza.
Ibrahimpašić kaže da je zbirna lanjska proizvodnja bh. pivara –
"Banjalučke", "Sarajevske", "Tuzlanske", "Bihaćke" i "Grudske", bila na
približnom nivou kao i 2011, s tim da se generalno bilježi pad klasičnog
piva uz rast proizvodnje aromatizovanog piva i bezalkoholnih napitaka.
Uvoz piva u BiH
Godina Vrijednost (u mil. KM)
2008. 133,6
2009. 132,8
2010. 130,4
2011. 136,2
2012. 138,0
Izvoz piva iz BiH
Godina Vrijednost (u mil. KM)
2008. 3,1
2009. 2,8
2010. 4,8
2011. 4,5
2012. 3,5
(Nezavisne/Frontal)
