Svijet se suočava sa epidemijom mentalnih bolesti: na planeti danas 700 miliona ljudi boluje od nekog nervnog poremećaja, upozorio je juče Svjetski ekonomski forum (SEF) u Davosu. Do 2030. godine broj ljudi koji se suočavaju sa ovakvim problemom porašće na preko dvije milijarde, tačnije svaki četvrti čovjek na planeti.
Istovremeno, ljudski svijet nikada nije bio zaduženiji nego danas: povjerioci u ovom trenutku potražuju nezamislivu sumu od 250.000 milijardi dolara. Bolji život za nervno rastrojenu četvrtinu čovječanstva iz bliske budućnosti i rastuće breme svjetskih dugova koje neće ispariti, dvije su teme iz „običnog života” koje su juče dominirale debatama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Prošle godine – 10 godina od izbijanja najveće globalne finansijske krize od 1945. godine – svekoliki dugovi čovječanstva porasli su sa 238 biliona dolara (decembar 2017) na 247 pred novu godinu. U istih 12 mjeseci, broj globalnih multimilijardera udvostručio se u odnosu na 2008. godinu. Uporedo sa umnožavanjem plutokratije, raste i broj nervno oslabljenih širom svijeta. Više od 275 miliona ljudi lane je steklo dijagnozu anksioznih, u prevodu četiri odsto stanovništva svijeta ima strepnju od „budućnosti, teško se koncentriše, uznemireno je, rve se sa upornim lakim glavoboljama, osjeća grčeve u stomaku, lupanje srca iz čista mira…” kako anksioznost opisuje SEF u svojim dokumentima.
Briga za stanje duše čovječanstva stigla je na red foruma u Davosu, između ostalog i iz dva razloga. Naime, pitanje je u kakvom će stanju biti svijet kada se suoči sa sljedećom dužničkom krizom. Jer po ocjeni Klausa Švaba, osnivača SEF-a, upravo taj tekući dug od skoro 250 biliona dolara jeste „najveća prijetnja stabilnosti međunarodnog poretka”. Bil Gejts, osnivač „Majkrosofta” i megafilantrop, ima slikovit opis za globalno grcanje u dugovima: „visokozaduženi svijet podsjeća na kamion pun nitroglicerina na džombastom drumu”.
Da svijet ne bi još više nervno popustio, što na radnom mjestu, a još više među mlađim naraštajima, globalni biznis je shvatio da je ipak bolje spriječiti nego liječiti. Naime, postalo je skupo zanemarivati duševno stanje zaposlenih, omladinaca i drugih oko sebe. Po procjeni Svetske zdravstvene organizacije (SZO), anksioznosti i depresije (liječene i neliječene) koštaju svake godine svjetsku privredu 1.000 milijardi dolara kroz izgubljenu produktivnost.
Sa druge strane, istraživanja SEF-a ukazuju da će svaki četvrti čovjek na planeti tokom života barem jednom upasti u krizu mentalnog zdravlja. A to košta. Zbog zanemarivanja mentalnog zdravlja uposlenih, globalnu ekonomiju pod stavkom „živci” radnika, đaka i studenata koštaće do 2030. godine preko 6.000 milijardi dolara, istakli su učesnici jučerašnje debate o mentalnom zdravlju čovječanstva, među kojima je bio i britanski princ Vilijam. U toj debati istaknuti su potresni podaci da živimo u epohi „sve većeg gnjeva među mladima”. Sve više depresivnih adolescenata na uzrastu 12–17 godina u Americi, sve više usamljene mladeži u Evropi, Japanu i SAD, sve više samopovređivanja među djevojčicama, nasilja među mladim ljubavnicima u Latinskoj Americi, kao i manjak podataka o duševnim raspoloženjima mladih na Istoku svijeta, sve upadljivije brine i elitu u Davosu.
„Moramo slušati glas mladih. Budućnost je njihova”, ponovo je juče podsjetio Švab. Budućnost, ali kakva, ostaje zagonetka. Nema proroka budućnosti, poručio je juče u Davosu Džek Ma, osnivač kineske internet megakorporacije „Alibaba”.
U međuvremenu, u oblaku visoke politike u Davosu – inače najvišem gradu Evrope, juče su svoje vizije razvoja međunarodnih odnosa predstavili: japanski premijer Šinzo Abe, Abiju Ahmed, novi predsjednik vlade Etiopije, njemačka kancelarka Angela Merkel, Veng Ćišen, zamjenik predsjednika Kine, premijer Italije Đuzepe Konte, kao i Džasinda Ardern, predsjednik vlade Novog Zelanda.
Izvor: Politika
